Približava nam se najradosniji pravoslavni praznik i svi u Srbiji se uveliko pripremaju. Proslava Božića, najsvečanijeg kršćanskog blagdana, u središtu je značajne prigode rođenja Isusa Krista. Ovaj svečani blagdan simbolizira dolazak novih početaka, blagoslov roditeljstva i nevinost djece. Posljedično, obilježava ga se nizom izvrsnih vjerskih tradicija i običaja.
Klima prvenstveno pridonosi raznolikim običajima koji se nalaze diljem svijeta, ali bitne komponente božićnih svečanosti, poput unošenja okićenog drvca u dom, njegovog osvjetljenja, obilježavanja Badnje večeri i uživanja u tradicionalnim jelima poput česnice i posniknika, mogu pronaći univerzalno. Diljem svijeta, slavlje Božića vrti se oko Kristova rođenja, a istovremeno služi i kao vrijeme za njegovanje obiteljskih veza, jer je uobičajeno da se rodbina okupi zajedno na ovaj poseban dan. 7. siječnja pravoslavni kršćani sudjeluju u svečanostima ovog blagdana, a Badnji dan se obilježava uoči Božića. Ovo označava vrhunac božićnog tjedna, u kojem se ustaje prije izlaska sunca kako bi se krenulo s posebnom tradicijom. Djed i unuk, kao najstariji i najmlađi ukućani, odlaze u šumu po božićno drvce. Čim se svi probude, u domu se zapali vatra, popraćena ukusnim pečenjem. Za to vrijeme žene užurbano pripremaju razne kolače, torte i delicije za božićni stol. U zoru, muški članovi kućanstva izlaze iz svog prebivališta i putuju u šumu kako bi nabavili božićno drvce. Obično se odabire stablo Cera, a domaćin ga, postavljen prema istoku, vješto obara s tri snažna udarca. Pri tom svetom činu izgovara se srdačna molitva kojom se moli za dobrobit i radost obitelji. Ako im se sreća nasmiješi, iverak koji padne s početnim udarcem izvlače i njeguju.
Česnica, slatka slastica koja se sastoji od brašna, vode i masti, pažljivo je pripremljena bez dodavanja kvasca. Tradicionalno, na prvi dan Božića, pred zoru, cijenjeni Mesi preuzima ulogu najstarijeg člana kućanstva. Uz veliku ceremoniju, česnica se svečano okreće, a po površini se obilato zalijeva vino. Zatim se lomi u brojne fragmente, od kojih svaki odgovara broju pojedinaca koji žive u prebivalištu. U tijesto je vješto uklopljen češnjak, novčić i komad iverka iz božićne sezone. Prema starim vjerovanjima, sretnik koji pri razbijanju česnice otkrije ta skrivena blaga bit će obdaren obiljem bogatstva, dobrim zdravljem i nepokolebljivom srećom tijekom cijele naredne godine. Praćeni blagdanskim duhom Božića, domaćin i njegovi sinovi ulaze u dom noseći slasnu govedinu i svežanj slame. U divnom prikazu, muškarci ponosno nose ražanj s pečenom svinjetinom, izgovarajući topli pozdrav “Dobra večer, sretan Badnjak”, dok desnom nogom graciozno koračaju preko praga.
Pečenica, tradicionalno srpsko jelo, najčešće se sastoji od mladog praseta, iako u nekim krajevima može biti i mlada janjetina poznata kao veselica. Ova slatka poslastica istaknuta je značajka tijekom božićnih svečanosti. Na Badnjak je običaj da se pečenica unese u kuću i postavi uz istočni zid, gdje ostaje do Božića, kada zauzima mjesto koje joj pripada na slavljeničkom stolu. Važno je napomenuti da je pernata perad namjerno izostavljena iz blagdanskog namaza, jer simbolizira propadanje i rascjepkanost kućanstva zbog njenog kljucanja i pomicanja zemlje. Na Božić je običaj da domar prvi uđe u kuću. Desnom nogom prelazi preko praga i srdačno pozdravlja ukućane riječima “Hristos se rodi”. Oni kao odgovor radosno odgovaraju “Vaistinu se rodi”. Nakon toga dužnosnik odlazi do kamina gdje zapali vatru pomoću grančice s božićnog drvca. Dok to čini, recitira tradicionalnu izreku: “Za svaku iskru neka je novčić, za svaku iskru nek je izobilje sreće i veselja.” On nastavlja s ovim ritualom, izražavajući svoje želje za umnoženim blagoslovima i prosperitetom u domu domaćina. Tijekom božićne sezone pojedinci izmjenjuju čestitke izrazom: “Hristos se rodi!” i odgovoriti sa: “Vaistinu se rodi!”. U slučaju slanja blagdanske čestitke, običaj je da se ispiše poruka: „Mir Božji s vama, jer se Hristos rodi.
