Povišen pritisak je rizično stanje organizma i ako se o njemu ne vodi računa može dovesti do ozbiljnih bolesti koje mogu da nam ugroze i život. Danas kada svi manje više živimo ubrzano i pod stresom potrebno je posebno obratiti pažnju.
Nedavna studija pokazuje da samo dodatnih pet minuta vježbanja može povećati razinu krvnog tlaka. “Još samo pet minuta vježbanja” može se činiti minimalnim, ali nedavna studija sugerira da čak i ovaj kratki napor može povećati vaš krvni tlak. Dr. Joe Blodgett, glavni autor studije i viši znanstveni suradnik na Institutu za sport, tjelovježbu i zdravlje na Sveučilišnom koledžu u Londonu, izjavio je da dodavanje samo nekoliko minuta energične aktivnosti, poput brze šetnje ili vožnje biciklom, vaš dnevni raspored može utjecati na razinu krvnog tlaka.
- Studija objavljena u srijedu u časopisu Circulation uključila je istraživače koji su ispitali podatke od gotovo 15.000 pojedinaca koji su koristili uređaje za praćenje aktivnosti i bili podvrgnuti rutinskim provjerama krvnog tlaka. Dnevne rutine sudionika bile su razvrstane u šest različitih kategorija: spavanje, sjedilački (neaktivan) način života, sporo hodanje, brzo hodanje, stajanje i snažnije vježbanje. Istraživači su iskoristili ovu informaciju za procjenu učinaka zamjene sjedilačkog vremena drugim, aktivnijim oblicima aktivnosti.
Dr. Blođet je izjavila da je studija otkrila korelaciju između samo pet dodatnih minuta vježbanja svaki dan i sniženja krvnog tlaka. Nadalje, povećanje od samo 10 do 20 minuta dnevnog vježbanja rezultiralo je klinički značajnom promjenom krvnog tlaka, koja se definira kao smanjenje od 2 mmHg u sistoličkom krvnom tlaku ili 1 mmHg u dijastoličkom krvnom tlaku.
Dr. Susan Cheng, profesorica i zamjenica šefa istraživanja u odjelu za kardiologiju na Institutu Smidt Heart u Medicinskom centru Cedars-Sinai u Los Angelesu, navodi da klinički značajne promjene krvnog tlaka mogu dovesti do smanjenog rizika od srčanih bolesti i moždanog udara . Iako nije sudjelovala u studiji, dr. Cheng je istaknula važnost ovog istraživanja. U e-poruci je izjavila: “Istraživanje nudi sveobuhvatne uvide koji pokazuju da, iako su mnogi od nas uglavnom neaktivni većinu dana, čak i manje prilagodbe mogu dovesti do značajnih poboljšanja.
Istraživanje je pokazalo da je tipična sredovječna osoba ostala neaktivna otprilike 11 sati dnevno, s prosječno 3 sata stojeći, 1-2 sata sporo hodajući i oko sat vremena brzom hodanju. Nasuprot tome, prosječno vrijeme posvećeno bilo kojem obliku vježbanja ili tjelesne aktivnosti bilo je samo 15-16 minuta svaki dan. Cheng primjećuje da to odražava općenito dosljedan trend relativne neaktivnosti koji se promatra u cijeloj populaciji.
Iako je studija opservacijska i može samo ukazati na korelaciju, a ne utvrditi uzročnost, nalazi su “dovoljno uvjerljivi da bih se o njima mogao pouzdati kada sa svojim pacijentima razgovaram o tome kako pojačati svoju dnevnu tjelovježbu i poboljšati zdravlje svojih krvnih žila”, Cheng istaknuo je, dodajući da se to odnosi i na dugoročno zdravlje kardiovaskularnog sustava. Studija je otkrila da dugotrajno sjedenje može negativno utjecati na krvni tlak kod žena više nego kod muškaraca, naglašavajući važnost da žene vode računa o svojim razinama tjelesne aktivnosti.
Blodjet je primijetio da zamjena sjedilačkih aktivnosti opcijama koje nisu tjelovježba poput spavanja, stajanja ili sporog hodanja nije dovela do značajnijih poboljšanja krvnog tlaka. Blodgett je u e-poruci spomenuo da se za utjecaj na krvni tlak mora značajno reorganizirati dnevni raspored kako bi se razdoblja sjedilačkog bavljenja zamijenila aktivnostima niskog intenziteta poput spavanja, stajanja ili hodanja.
Predložio je da koncentracija na zamjenu vremena sjedenja manjim koracima aktivnosti ili uključivanje vježbi višeg intenziteta može predstavljati pristupačniji pristup. Dr. Shane Kursheed, srčani elektrofiziolog u Općoj bolnici Massachusetts i predavač na Medicinskom fakultetu Harvard, koji nije sudjelovao u studiji, preporučuje da je dobra smjernica vježbanje dok ne ostanete dovoljno bez daha da vam postane teško govoriti cijelim rečenicama.
Srećom, najznačajniji učinci primijećeni su kod osoba s najnižom razinom tjelesne aktivnosti, što ukazuje da postupni pristup može biti učinkovit, smatra Blodjet. Blodjet je savjetovao: “Ako trenutno ne vježbate puno ili uopće ne vježbate, pokušajte dodati pet minuta aktivnosti svaki dan i nastavite povećavati to vrijeme kad god je to moguće.
