Došlo nam je proljeće i priroda je oživejla a u njoj možemo pronaći puno biljaka koje imaju pozitivno dejstvo na naše zdravlje. Jedna od njih je i medveđi luk ili srijemoš koju mnogi beru.
Biljka znanstveno poznata kao Allium ursinum, a u narodu se nazivaju srijemuš, crijemuš, divlji luk i šumski luk, a najviše je poznata pod imenom medvjeđi luk. Podrijetlo ovog imena vjerojatno potječe od ranog proljetnog rasta, koji se podudara s razdobljem kada medvjedi izlaze iz zimskog sna. Ova biljka obično uspijeva u velikim skupinama, pretežno unutar sjenovitih i vlažnih kontinentalnih šuma. Koncentracija ovih biljaka često je tolika da potpuno prekriva šumsko tlo, stvarajući vizualno privlačan prizor tijekom sezone bez lišća.
- Cijela biljka odiše mirisom češnjaka koji posebno dolazi do izražaja u fazi cvatnje, pretvarajući zeleno šumsko tlo u bijelo rascvjetano prostranstvo, prenosi Slobodna Dalmacija. Tipično, jedna biljka ima dva lista koja izlaze iz dugačke peteljke pričvršćene na bijelu, duguljastu lukovicu, koja je visoka između 15 i 30 cm. Često se više lukovica razvija u blizini, stvarajući izgled jedne biljke s brojnim listovima. Listne plojke su relativno vitke, imaju šiljaste vrhove, sužavaju se prema bazi prije nego što prijeđu u peteljku.
U ožujku i travnju izbijaju listovi biljke, u početku na područjima izloženim sunčevoj svjetlosti, a zatim na zasjenjenijim mjestima. Tijekom travnja stvara male bijele cvjetove u cvatu u obliku kišobrana. Svaka pojedinačna biljka razvija uspravni cvijet koji kasnije formira zelene mahune koje u srži sadrže crne sjemenke. Kako sjeme sazrijeva, nadzemni dio biljke propada, a ovaj ciklus se nastavlja sljedećeg proljeća. U šumi Auwald koja se nalazi u Leipzigu u Njemačkoj berba divljeg luka odvija se u tako velikim količinama da je bila potrebna reakcija lokalnih policijskih snaga.
Ovo područje diči se najvećim rezervama ove biljke u Europi, čime skreće pozornost lopova na zaštićeni prirodni rezervat. Kris Graupner, glavni inspektor lokalne policije, izjavio je da je bilo organiziranih krađa i kazni. “Ova operacija je sustavne prirode. Imamo dokumentirane slučajeve u kojima su iskopane stotine kilograma lukovica luka. Agencije za provođenje zakona sumnjaju da organizirane bande orkestriraju ove krađe uz pažljivo planiranje. S obzirom na to da se kilogram medvjeđeg luka može procijeniti na čak 30 eura, svaka krađa rezultira štetama od nekoliko tisuća eura.
“Prisutnost zapakiranih paketa, pripremljenih za otpremu, ukazuje na to da su žarulje promptno otpremljene kupcima”, napominje policajac. “Osobito unutar zajednice ruskog govornog područja, ove se lukovice smatraju delikatesom, što je jedan od čimbenika koji pridonose raširenoj krađi”, navodi Graupner. Botaničar Rolf Engelmann sa Sveučilišta u Leipzigu izražava zabrinutost zbog ovog fenomena. Opsežna praksa masovnog rudarenja potkopava i integritet zemlje i šumskog ekosustava. Nakon ovih radnji eksploatacije, regije postaju neplodne, sprječavajući rast medvjeđeg luka dugi niz godina.
Praćenje šume koja se prostire na preko 500 nogometnih igrališta za građane je neizvediv zadatak; međutim, posvećeni pojedinci kao što je Elise Bauchterkirchen značajno pridonose ovim naporima. Vodi školu u prirodi za djecu, au jednoj od svojih šetnji primijetila je nešto neobično. “Promatrao sam dvije vreće pune lukovica i bio sam pogođen dubokim osjećajem nepravde. Obratila se policiji koja je nakon toga uhitila lopove. Lopovi iz istočne Europe dobili su kazne od nekoliko tisuća eura. Komercijalno branje samoniklog bilja može dovesti do kazni do 10.000 eura. Ipak, pojedinci koji skupljaju ograničenu količinu za osobnu potrošnju ne krše zakon, jer “pravilo buketa” dopušta takve aktivnosti.
Divlji češnjak može se naći iu našim šumama tijekom proljetne sezone. Oni koji poznaju njegovo stanište lako će ga locirati, obično u vlažnim, zasjenjenim područjima, osobito u listopadnim šumama u kojima dominiraju stabla bukve, hrasta, graba i jasena. Divlji češnjak lako se prepoznaje po karakterističnoj aromi češnjaka i tamnozelenim, mesnatim, duguljastim listovima. Terapeutske dobrobiti uključuju smanjenje krvnog tlaka i tjelesne masnoće, pomoć u eliminaciji toksina, poboljšanje pamćenja, ublažavanje proljetnog umora i glavobolje, kao i daljnje snižavanje krvnog tlaka i razine masnoća.
Poboljšava imunološku funkciju: obiluje vitaminom C i sadrži eterična ulja, alicin i antioksidanse koji jačaju imunološki sustav. Protuupalno: Poput češnjaka, ima antibakterijska i antivirusna svojstva te se koristi u liječenju infekcija dišnog trakta. U borbi protiv ateroskleroze pomaže u snižavanju razine kolesterola i triglicerida, čime se smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Za respiratorne infekcije: Olakšava disanje i ublažava kašalj i bronhitis.
Stanja kože: Zbog svojih antimikrobnih svojstava pomaže u liječenju osipa, akni i rana. Metode korištenja uključuju uključivanje svježih listova u salate, što daje divan okus sličan okusu vlasca ili češnjaka. Tinktura ili čaj: Svježe listove treba potopiti u alkohol i ostaviti da odstoje nekoliko tjedana, a čaj se priprema tako da se listovi prelijevaju kipućom vodom. Čuvanje ulja: Praksa konzerviranja sastojaka u maslinovom ulju za ugradnju u razne kulinarske pripravke.
