Doktor Vojislav Perišić je čest gost emisija koje su psovećene zdravlju i savjetuje gledaoce o načinu ishrane i namirnicama koje su po njegovom mišljenju zdrave i koje bismo trebali konzumirati.
Dr Vojislav Perišić, gastroenterolog, nedavno je na Prvoj TV iznio svoja saznanja o optimalnoj vrsti mesa za konzumaciju. Zalagao se za dnevni unos mesa, priznajući dopuštenost soje, iako je izražavao svoju nesklonost prema njoj. Kako bi ojačao svoju poziciju, primijetio je da je u jednoj američkoj mesnici govedina najomiljenija vrsta mesa. Teletina nije tako omiljena kao govedina, koja se uglavnom bira zbog svoje jarke crvene boje, što ukazuje na povišeni sadržaj željeza i prisutnost cinka.
- Pri odabiru goveđeg komada obično se koristi njegov povoljan sadržaj masti, koji pomaže u apsorpciji vitamina D. Nadalje, govedina se smatra isplativijom opcijom i često se smatra boljom od svinjetine. Kao medicinski djelatnik, savjetovao je konzumaciju samo svinjskog buta, dok je preporučao ograničenje suhog mesa na crvene porcije. Koje vrste mesa treba isključiti iz prehrane? Točnije, četiri su kategorije mesa koje bi trebalo izbjegavati.
Dr. Kecia Joy naglašava da konzumacija odreska može potaknuti upalu u tijelu i rezultirati debljanjem ako se konzumira u prevelikim količinama. Ovo meso je bogato zasićenim masnoćama koje podižu nezdravu razinu kolesterola i povećavaju vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Janjetina se može uživati u rijetkim prilikama; međutim, bitno je prepoznati njegov značajan udio masti, koji može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Svinjska rebra smatraju se nepoželjnom hranom zbog visoke razine masti.
Slično tome, kobasice, klasificirane kao mesne prerađevine, često se nalaze na brojnim popisima koji ističu hranu štetnu za naše zdravlje. Prerađena hrana, obično bogata natrijem i prepuna raznih aditiva, može predstavljati značajnu opasnost po zdravlje ako se konzumira u prekomjernim količinama. Nedavna studija pokazuje da se nordijska prehrana smatra zdravijom u usporedbi s mediteranskom. Kao odgovor na ovo otkriće, gastroenterolog prof. dr. Vojislav Perišić dao je ispitivanje sličnosti i razlika između ove dvije prehrambene strategije, kao i njihove implikacije na zdravlje.
“Razlika između ova dva pristupa prehrani je očigledna, osobito u pogledu vrsta masnoća koje se koriste.” Nordijska prehrana uključuje ulje uljane repice, dok mediteranska prehrana uključuje maslinovo ulje. Dok oba pristupa ishrani pokazuju sličnosti u sastavu lipida i uključuju povoljne masti, svaki se razlikuje po visokokvalitetnim mastima koje obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama. Dodatno, liječnik je istaknuo nužnost ograničavanja prekomjernog unosa šećera.
Nadalje je primijetio da se ta razlika odražava u fizičkim karakteristikama pojedinaca koji su se marljivo pridržavali ovih dijeta tijekom duljeg trajanja. “Uzmite u obzir pojedinca mediteranskog podrijetla, kojeg karakterizira donekle povišena tjelesna masa i izbočeni trbuh, za razliku od njegovog vitkog skandinavskog ekvivalenta. Međutim, ispitivanje prevalencije hipertenzije i infarkta miokarda otkriva nevjerojatnu sličnost. Nedavne studije temeljito su istražile utjecaj prekomjerne tjelesne težine na aterosklerozu i povezana stanja, ukazujući da je određena vrsta masnog tkiva ključna, dok se čini da opća pretilost ima slabiji učinak.
“Uključite repičino ulje u svoje kulinarske prakse otprilike pet ili šest puta tjedno. Podržavam njegovu primjenu zbog njegove iznimne kvalitete po relativno nižoj cijeni od maslinovog ulja. Iako je skuplje od suncokretovog ulja, potrebna je samo skromna količina za postizanje željenog okusa; obično je dovoljna jedna litra. Nadalje, predstavlja zdraviju opciju jer se suncokretovo ulje ne smatra preferiranim izborom,” primijetio je gastroenterolog.
