Koliko je med zdrav i koliko blagodeti donosi našem organizmu svima je dobro poznato. Međutim na tržištu je jako teško pronaći čisti pravi med a danas vam donosimo nekoliko savjeta.
Stanko Rajić, koji obnaša dužnost predsjednika Beogradskog saveza pčelara, izjavio je kako je netočno smatrati da je kristalizirani ili “ušećereni” med neautentičan. Gostujući u Tanjugovoj emisiji “Dobro jutro”, on je iznio saznanja o tome kako razlikovati pravi med od falsifikata. Napomenuo je da jedan od najčešćih nesporazuma u našoj zemlji nastaje kada se potrošači susreću s kristaliziranim medom. Kada naša zajednica promatra kristalizirani med, koji se često naziva “ušećerenim”, postoji opće mišljenje da je umjetan.
U stvarnosti, kristalizacija je prirodna karakteristika meda. Osim toga, konzumacija bagremovog meda dovodi do ubrzane probave u želucu, a neki su svjesni da to može biti neugodno zbog složenog sastava šećera. Kada kristalizirani med duže vrijeme držite u ustima, žvačući ga poput bombona omogućujete da se značajna količina ovih tvari apsorbira izravno u vaše tijelo, što vam omogućuje da zaista učinkovito iskoristite med. “To moramo i dalje naglašavati”, rekao je.
Dao je jasnu smjernicu za kupnju meda na tržnici. Profesor Zoran Stanimirović na predavanju je objasnio kako odrediti koji med odabrati. Savjetovao je da odaberete staklenku koja vam se najmanje sviđa, jer bistar i bistar med može ukazivati na upitnu kvalitetu. Je li moguće procijeniti kvalitetu meda pregledom staklenke iz više perspektiva? “Okretanje staklenke meda samo otkriva njegovu gustoću.
Na temelju naših standarda, med mora imati sadržaj vlage manji od 20 posto da bi se kvalificirao kao med prve kategorije. Međutim, razlika u gustoći između meda sa 16 posto i onog s 19 posto vlaga je značajna”, primijetio je, napominjući da mu je najdraža sorta suncokretov med. Je li moguće procijeniti kvalitetu meda pregledom staklenke iz više perspektiva? Rajić je istaknuo značajan problem – sve veću zastupljenost krivotvorenih proizvoda – s kojim se njegova organizacija bori u suradnji s Europskom pčelarskom udrugom, partnerstvom koje je uspostavljeno od njezinih početaka ove godine.
- “Pokrenuli smo projekt koji ima za cilj dati jasniju geografsku definiciju meda. To osigurava da kada pogledate teglu meda na etiketi bude naznačeno da li je porijeklom iz Srbije. Zbog postupaka velikih otkupljivača i pojedinih krivotvoritelja koji uvoze med upitnog podrijetla i kvalitete, pomiješaju ga s našim visokokvalitetnim proizvodom. Kao rezultat toga, kupci na kraju potroše svoj novac pod dojmom da su kupili nešto vrijedno, dok su u stvarnosti kupili lošiji proizvod.
Rajić napominje da je čak i stručnjacima teško razlikovati pravi med od krivotvorina bez laboratorijskih ispitivanja te da inspekcije trgovačkih lanaca ponekad ne uspiju prepoznati lažne proizvode. Dva mjeseca prije toga na Kemijskom fakultetu uspješno je organizirana radionica koju je organizirala prof. dr. Dušanka Milojković Opsenica, međunarodno priznati autoritet za ispitivanje kvalitete meda, u suradnji s kolegom, profesorom Draženom Lušićem sa Sveučilišta u Rijeci, koji je i v. predsjednik Međunarodne komisije za ispitivanje kvalitete meda.
Tijekom ove radionice bavili smo se senzorskim ocjenjivanjem različitih sorti meda, slično ispitivanju vina. Rajić je primijetio da se čak i stručnjaci trude razlikovati pravi med od lažnog bez provođenja laboratorijskih pretraga. Dobili smo uzorak krivotvorenog meda, a većina sudionika nije mogla identificirati njegovu pravu prirodu. I bagremov i suncokretov med imaju izrazite okuse i mirise. Predmetni med je nabavljen iz jednog od trgovačkih lanaca i uspješno je prošao višestruke kontrole bez ikakvih grešaka.
Tek nakon nekoliko analiza uspjeli su otkriti da se radi o falsificiranom medu. Ovo ilustrira koliko je izazovno otkriti takva odstupanja. Činjenica da su to prijavili ukazuje na značajna financijska ulaganja u proces koji im se očito vraća. “Neophodno je informirati javnost o značaju konzumacije meda s ovih prostora. Ovaj lokalni med bogat je peludom, enzimima i određenim probiotičkim bakterijama jedinstvenim za ovo područje.
Konzumacijom ovog meda pojedinci zapravo mogu smanjiti šanse za doživljavaju negativne alergijske reakcije. Smatram da je edukacija o građanstvu ključna. Iako često razgovaramo o ovim distorzijama unutar ograničene skupine, potrebno je taj razgovor prenijeti u javnu sferu.
