Svjedoci smo da posljednjih dana imamo pravo proljetno vrijeme sa dosta sunčanih intervala i visokim temperaturama što je znak da nam dolazi proljeće. Međutim veliki broj ljudi se žali na umor i glavobolju.
Pojava peludi i promjene vremenskih uvjeta dovode do širenja krvnih žila, što pomaže tijelu u regulaciji temperature. Posljedično, to dovodi do pada krvnog tlaka, što može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu i, u nekim slučajevima, nesvjesticu. Spava li vam se? Promjenjivi vremenski uvjeti mogu predstavljati poteškoće za mnoge pojedince. Ako primijetite pad uobičajene razine energije, možda imate proljetni umor. Najjednostavniju metodu upravljanja vremenskim promjenama otkrila je dr. Biserka Obradović tijekom gostovanja u emisiji “150 minuta” na Prvoj.
„Proljetni umor je posebno stanje; međutim, trenutno se susrećemo s mješavinom sezonskog umora i naglih vremenskih promjena. Trenutačno mnogi pojedinci prijavljuju osjećaj iscrpljenosti, vrtoglavice, glavobolje i nesvjestice – zapravo, umorni su. nervoze i opće malodušnosti, prema riječima dr. Obradovića, ove manifestacije ukazuju na nagli početak proljeća. “Prema liječnicima, naša se prehrana tijekom zime sastojala uglavnom od ugljikohidrata, uz osjetno nizak unos vitamina C, D i B, što pridonosi fenomenu proljetnog umora.
Mnogi pojedinci navode da su potrošili samo dio zimnice, što je rezultiralo potrebom da tijekom zime odbace hranu poput kiselih krastavaca i kiselih krastavaca koji su odličan izvor vitamina C. mjeseci, došlo je do povećanja trajanja sna i smanjenja tjelesne aktivnosti. Nedostatak prirodnog svjetla dovodi do povećane proizvodnje melatonina, hormona povezanog sa spavanjem, dok se razine serotonina i dopamina, poznatih kao hormoni sreće, smanjuju. Dr. Obradović tvrdi da je proljetno razdoblje prilagodbe neophodno svima, napominjući da alergije pogoršavaju izazove vezane uz ovu tranziciju.
“Iznenadno nicanje cvjetova predstavlja razne izazove. Pojava peludi, uz promjene vremena, dovodi do širenja krvnih žila jer tijelo pokušava održati temperaturnu regulaciju. Posljedično, to rezultira padom krvnog tlaka, što može dovesti do simptoma poput glavobolje, vrtoglavice, pa čak i nesvjestice. Stoga ne čudi kolaps mnogih osoba u to vrijeme”, naglašava dr. Obrad saznanja o učinkovitim pravnim lijekovima. “Normalno proljetni umor traje oko četiri tjedna; međutim, to se trajanje može skratiti dodatkom vitamina D.
- Preporuča se provesti 15 minuta dnevno na suncu, jer je intenzitet UV zraka trenutno manji, što pomaže u proizvodnji vitamina D. Osim toga, povećanje unosa vitamina i minerala kroz voće i povrće važno je za smanjenje potrošnje tekućine, a tijekom zime je važno smanjiti unos tekućine deset mjeseci; hidrirajte se s najmanje dvije litre vode dnevno. Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću – ona možda nije zamjena za lijekove, ali brojne lijekove možete učinkovito zamijeniti tjelesnim vježbama“, preporučuje dr. Biserka Obradović.
Bonus tekst:
Kačamak, koji se prije smatrao hranom za siromašne, doživljava renesansu kao “čista” egzotična poslastica. Sastoji se od kukuruzne krupice, bilo bijele ili žute, nadaleko je poznata kao kukuruzna krupica ili palenta. Zbog svoje prirode bez glutena, kačamak nije samo odličan doručak, već se ističe i kao jedan od najzdravijih izbora koje imamo. Bogato vitalnim hranjivim tvarima koje naše tijelo treba, kukuruzno brašno pruža niz esencijalnih vitamina, uključujući A, E i nekoliko vitamina B, uz razne minerale.
Ističe se značajnim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Naime, kačamak daje oko 380 kalorija na 100 grama, koji sadrži 12,7 posto vode, 10 posto bjelančevina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti koje nalazimo u kukuruznom brašnu pozitivno utječu na zdravlje, posebice na rad crijeva. Značajna količina vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, pojačava osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari sporije apsorbiraju, čime se podržavaju normalni probavni procesi u crijevima.
Primarni razlog konzumiranja kačamaka leži u njegovim blagotvornim svojstvima, bez obzira na postojanje probavnih tegoba. Osim toga, kukuruz je bogat karotenoidima koji su u kombinaciji s korisnim biljnim masnoćama neophodni za poticanje učinkovite crijevne peristaltike. To pomaže u sprječavanju zatvora i reguliranju probave. Zbog sastava zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se preporučuje kao vrijedan izvor hrane osobama s povišenom razinom kolesterola.
