Srce je jedna od naših najvažnijih organa koi pumpa krv i omogućava našem organizmu da funkcioniše. Na žalost veliki broj ljudi pati od kardiovaskularnih bolesti a poznati kardiolog je u emisiji iznio jednu tvrdnju.
Dok se posjećivanje teretane obično smatra korisnim, ključno je prepoznati da fizički napor može dovesti do umora, a intenzivni treninzi mogu povećati rizik od srčanog udara i srčanog zastoja. Stoga je imperativ umjereno vježbati i uključiti redovite pauze. Profesor dr. Petar Otašević, specijalist interne medicine sa supspecijalizacijom iz kardiologije i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u razgovoru za MONDO naglašava da, iako liječnici snažno zagovaraju tjelesnu aktivnost, za osobe srednje i starije životne dobi neophodno je da se podvrgnu personaliziranim zdravstvenim procjenama prije započinjanja bilo kakvog režima vježbanja.
- Prema riječima liječnika, bavljenje tjelovježbom je preporuka koju mi, kao medicinski stručnjaci, širimo na sve pojedince, uz smjernice da se klone brze hrane i, šire, bilo koje hrane s visokim udjelom masti, šećera ili ugljikohidrata. Preporučena količina tjelesne aktivnosti je minimalno 150 minuta svaki tjedan; međutim, to ne zahtijeva nužno trening u teretani. Umjesto toga, obuhvaća bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji netko preferira, uključujući hodanje, brzo hodanje, trčanje, vožnju bicikla i slične aktivnosti.
Unatoč tome, kako on sugerira, određen stupanj opreza i prethodnog nadzora je bitan, osobito u vezi s demografijom srednje dobi. Prema riječima stručnjaka MONDO-a, osobe srednje dobi trebale bi razmisliti o procjeni svog cjelokupnog zdravstvenog stanja prije nego započnu s režimom vježbanja, posebice ako namjeravaju koristiti teretanu. Ova procjena treba obuhvatiti kardiološki pregled, koji uključuje provjeru krvnog tlaka, provođenje laboratorijskih testova, izvođenje EKG-a i ultrazvuk srca, kako bi se utvrdila sigurnost vježbanja za pojedinca i utvrdio odgovarajući intenzitet njihovog vježbanja.
U području kardiovaskularnih sportova i aktivnosti, uključujući trčanje, plivanje, biciklizam i skakanje užeta, sugovornik ističe njihov povoljan utjecaj na kardiovaskularni sustav. Nadalje, ove kardio vježbe povećavaju potrošnju kalorija, pozitivno pridonose kontroli težine. “Uz kardio trening vežu se brojni blagotvorni učinci, koji se savjetuje svim pojedincima, pod uvjetom da je intenzitet prilagođen osobnoj kondiciji i cjelokupnom tjelesnom stanju. Ove aerobne vježbe povećavaju izdržljivost angažiranjem svih mišićnih skupina, uključujući i srce.
Posljedično se povećava potrošnja kisika, a smanjuje pohranjena masnoća”, pojašnjava liječnica, ponavljajući važnost zdravstvene procjene za pojedine dobne skupine prije ulaska u trening. režim vježbanja. “Maksimalni broj otkucaja srca ne bi smio prijeći određeni prag, koji se određuje oduzimanjem dobi pojedinca od 220. Na primjer, 50-godišnjak bi izračunao svoj maksimalni broj otkucaja srca oduzimanjem 50 od 220, što bi rezultiralo maksimalnom granicom od 170 otkucaja u minuti”, naglašava doktor na kraju, napominjući da se ta gornja granica smanjuje kako osoba stari.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je odigrala vitalnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. S poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća, češnjak potječe iz srednje Azije prije nego što je uveden u različite regije diljem svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Glavni aktivni sastojak češnjaka, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima.
U staroegipatskoj kulturi češnjak je imao značajnu vrijednost, smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a ostaci češnjaka otkriveni su u grobnicama faraona. I u staroj Grčkoj i u Rimu, sportaši su konzumirali češnjak prije sportskih natjecanja, dok su ga vojnici unosili prije ulaska u bitke kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do šestog stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih prednosti. S obzirom na svoja kulinarska i ljekovita svojstva, češnjak je neizostavan u svakoj kuhinji i jelu.
Ima ključnu ulogu u prehrani, a služi kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Za optimalne dobrobiti, preporučljivo ga je redovito konzumirati u sirovom obliku; nepoželjan miris može se ublažiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
