Srčane bolesti su jako ozbiljna stanja i ako se o njima ne vodi računa mogu dovesti i do najgoreg ishoda, to jest do smrti. Jedan od pokazatelja zdravlja našeg srca je i pritisak.
Bavljenje tjelovježbom je korisno za psihofizičku dobrobit; međutim, prije odlaska u teretanu bitno je procijeniti svoje cjelokupno zdravstveno stanje. Ova procjena treba uključivati kardiološki pregled, koji uključuje mjerenje krvnog tlaka, laboratorijske pretrage, elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca, prema preporuci specijalista. Iako je posjećivanje teretane preporučljivo za sve pojedince, važno je vježbati s oprezom i kontrolom jer intenzivni treninzi pod opterećenjem mogu dovesti do niza zdravstvenih problema, posebice kardiovaskularnog zdravlja.
- Profesor dr. Petar Otašević, specijalist interne medicine sa supspecijalizacijom iz kardiologije i izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, u razgovoru za MONDO ističe da, iako liječnici snažno zagovaraju tjelesno vježbanje, ono je neophodno za srednje starije i starije osobe da prođu procjenu osobnog zdravlja prije početka bilo kojeg režima treninga. “Tjelesna aktivnost bitna je preporuka medicinskih stručnjaka za sve pojedince, uz izbjegavanje brze hrane i hrane s visokim udjelom masti, šećera ili ugljikohidrata.”
Predložena smjernica je redovito vježbanje ukupno 150 minuta svaki tjedan; međutim, to ne zahtijeva vježbanje u teretani, jer bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji preferirate – poput hodanja, brzog hodanja, trčanja ili vožnje bicikla – može biti dovoljan, prema liječniku. Unatoč tome, kako on preporučuje, stupanj opreza i preliminarni nadzor je bitan, osobito u vezi s demografijom srednje dobi. Stručnjaci preporučuju osobama srednje dobi da procijene svoje cjelokupno zdravstveno stanje prije započinjanja režima vježbanja, posebice ako namjeravaju koristiti teretanu.
Ova procjena treba uključivati srčanu procjenu koja uključuje mjerenje krvnog tlaka, laboratorijske pretrage, elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca. Takve će mjere pomoći pri utvrđivanju sigurnosti vježbanja za pojedinca i uspostavljanju odgovarajućeg tempa vježbanja. Odredite svoj maksimalni broj otkucaja srca. U području kardiovaskularnih aktivnosti i vježbi, uključujući trčanje, plivanje, vožnju bicikla i skakanje preko užeta, koje povećavaju izdržljivost, sugovornik ističe njihov povoljan utjecaj na kardiovaskularni sustav.
Nadalje, kardiovaskularne vježbe doprinose povećanju potrošnje kalorija, što je korisno za održavanje kontrole tjelesne težine. “Uz kardio trening vežu se brojni blagotvorni učinci, koji se savjetuje svim pojedincima, pod uvjetom da je intenzitet prilagođen razini kondicije i cjelokupnom tjelesnom stanju. Ove aerobne vježbe povećavaju izdržljivost jer angažiraju sve mišićne skupine, pa tako i srce. Posljedično tome dolazi do povećanja potrošnje kisika i smanjenja nakupljenog masnog tkiva“, pojašnjava liječnica, ponavljajući važnost zdravstvenih procjena za određene dobne skupine prije započinjanje režima vježbanja.
Suprotno tome, sveobuhvatna preporuka našeg stručnjaka je da ostanete na oprezu glede brzine kojom vaše srce funkcionira. “Maksimalni broj otkucaja srca ne smije premašiti izračunatu granicu, koja se određuje oduzimanjem dobi pojedinca od 220. Na primjer, 50-godišnjak bi izračunao svoj maksimalni broj otkucaja srca oduzimanjem 50 od 220, što bi rezultiralo gornjom granicom od 170. broj otkucaja u minuti predstavlja gornju granicu”, zaključuje liječnik, napominjući da kako pojedinci stare, njihov maksimalni broj otkucaja srca pada. opadati.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je odigrala ključnu ulogu u kulturnim tradicijama i praksi prirodnog liječenja širom svijeta. S poviješću dugom više od pet tisućljeća, češnjak potječe iz središnje Azije prije nego što je uveden u razne dijelove svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Primarni aktivni spoj u češnjaku je alicin, poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U drevnoj egipatskoj kulturi češnjak je imao veliki značaj, smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a njegovi ostaci otkriveni su u grobnicama faraona. I u staroj Grčkoj i u Rimu sportaši su konzumirali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije bitaka kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje su njegova ljekovita svojstva bila priznata.
S obzirom na svoje kulinarske i ljekovite prednosti, češnjak je neizostavan sastojak svakog domaćinstva i obroka. Ima ključnu ulogu u prehrambenoj praksi, funkcionirajući kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremeno doba mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv niza bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a nepoželjni zadah može se ublažiti upotrebom soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
