Kada uzmete mjeriti pritisak, jako je važno da to ne radite na početku dana odnosno ujutro. Doba dana također utiče na Vaš pritisak i na stanje koje će Vam se prikazati na monitoru, a mi ćemo Vam otkriti i zašto.
Kardiovaskularne bolesti jedna su od vodećih bolesti ubojica u svijetu, a zabrinjavajuće je da mnogi ljudi ne znaju da imaju tu bolest sve dok ne bude prekasno. Glavni oblici bolesti srca obično se manifestiraju s nekoliko nejasnih simptoma koji možda nisu izravno povezani sa srcem i imaju tendenciju pogoršanja tijekom vremena. Ako se ne liječi i ne identificira na vrijeme, stanje može napredovati do nepovratnog stanja. Ali u većini slučajeva, kada se poduzmu prave mjere nakon dijagnoze i sve dok se vjeruje da je nepovratno, nije potvrđeno da se stanje može izliječiti. Stoga postaje važno educirati ljude o čimbenicima rizika, simptomima i preventivnim strategijama u održavanju zdravlja srca.
- Kako se mogu prepoznati rani pokazatelji zatajenja srca? Znakovi zatajenja srca mogu biti prilično blagi i benigni u navikavanju u ranom razdoblju zatajenja srca, ali kako stanje napreduje, postaju sve izraženiji: javlja se umor i slabost, generalizirani i nedovoljno lokalizirani, postojani čak i kada se odmorite. Ovo je nedostatak zraka pri naporu; kasnije, postaje kratak dah u mirovanju. Stopala i noge otiču zbog zadržavanja tekućine u tijelu. Kratkoća daha noću, poduprta jastucima ili nedostatak zraka. Palpitacije – ubrzani ili nepravilni otkucaji srca i presinkopa ili sinkopa.
Nemojte ignorirati kada vidite ove simptome; nego je važno potražiti liječničku pomoć što je prije moguće. Čimbenici rizika: Što utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava? Prema riječima vodećeg kardiologa u zemlji, prof. dr. Petra Seferovića, riječ je o ishemijskoj bolesti srca – drugim riječima, srce ne dobiva dovoljno krvi. Glavni dodatni rizici su visoki krvni tlak, koji otežava rad srca i može dovesti do zatajenja srčanog mišića. Nepovoljni učinci dijabetesa na krvne žile povećavaju vjerojatnost srčanih bolesti. Pogrešan način života – loše prehrambene navike, pušenje, previše alkohola i izostanak tjelesne aktivnosti izravno ugrožavaju srce Osim navedenog, veliku ulogu ima i genetska predispozicija;
Oni koji u obitelji imaju srčane bolesti trebaju pridati veću važnost periodičnim zdravstvenim pregledima. Dugotrajna izloženost stresu, a to je kronični stres, može uzrokovati visok krvni tlak i ubrzani rad srca – stanja koja više opterećuju srce i krvožilni sustav. Što možete učiniti da pomognete svom srcu da ostane sigurno? Srećom, u praksi postoje brojne taktike za smanjenje rizika od zatajenja srca i drugih poremećaja kardiovaskularnog sustava. Važan čimbenik su prevencija i zdrave životne navike. Adekvatna prehrana podrazumijeva ne unos previše masnoća, šećera i soli; ali što je još važnije, to podrazumijeva prehranu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama, zdravom hranom.
Tjelesna aktivnost ključna je za cjelokupno zdravlje; svakodnevno kretanje je najvažnije. Kvalitetan odmor podržava funkciju; potreban je za kontrolu krvnog tlaka i također ublažava stres. Za bolju cirkulaciju i jače srce rad nogu treba održavati na minimalno 7500 koraka, smatra dr. Seferović. Mora se održavati zdrava tjelesna težina jer višak kilograma opterećuje srce i povećava rizik od povećanja krvnog tlaka. Redovite preventivne kontrole važne su i mogu spasiti život u slučaju kada nema znakova zdravstvenih problema. Mnogi ljudi misle da je visoka tjelovježba najbolji način da održite srce zdravim, ali umjerenost je vrlo važna.
Dr. Seferović kaže da previše tjelesne aktivnosti može biti opasno, pogotovo za one koji nisu navikli na visoku razinu treninga. Profesor upozorava da su dvojica mojih prijatelja nažalost postali žrtve problema prekomjerne tjelovježbe, prvi nakon osam mjeseci, a drugi nakon godinu dana, što je jasan pokazatelj potrebe za umjerenošću i važnosti brige o svom tijelu’ Upravljanje krvnim tlakom je od velike važnosti jer razine povišene iznad normale mogu značajno povećati vjerojatnost napadaja ili moždanog udara. Stoga zdravstveni radnici savjetuju pojedince mjeriti krvni tlak dvaput tjedno, po mogućnosti poslijepodne ili navečer kada su očitanja dosljednija Većina ljudi griješi mjereći krvni tlak čim se probude, u vrijeme kada je već visok.
Kakve učinke stres ima na srce? U modernom svijetu stres je neizbježan, ali važno je naučiti kako njime upravljati. Dugoročno, stres podiže razinu kortizola budući da se vene i arterije sužavaju značajno povećavajući pritisak krvi koju pumpa srce. Na kraju će ova vrsta stresa na kraju kulminirati i oživjeti otkucaje srca uzrokujući da ne kucaju u intervalima što ih tjera da ne kucaju u željenom intervalu od 60 – 80 puta u minuti između 60 – 80 puta u minuti; život pod stresom gubi nekoliko godina, ali pravilna njega srca može pomoći da živimo dulje. Zatajenje srca također nije neizbježno. Učenje kako upravljati stresom ranim otkrivanjem simptoma i poduzimanjem pravih intervencija može značajno poboljšati kvalitetu života.
