Srčani udar je jedan od naješćih uzroka smrtnosti u svijetu a ono što je posebno zabrinjavajuće je podatak da sve veći broj mladih ljudi doživljava ovo stanje. Iako se smatra da u većini slučajeva srčani udar dolazi naglo i bez najave to nije tačno.
Srčani udar obično je povezan s intenzivnom nelagodom u prsima; međutim, postoje slučajevi “tihog srčanog udara” (TIA) koji se mogu pojaviti s minimalnim ili nikakvim vidljivim simptomima. Kardiolog Tim Chico pojašnjava da su ti incidenti “uobičajeni” i da čine otprilike jednu trećinu svih srčanih udara. Dr. Chico je izvijestio Daily Express da “iako se neki pacijenti možda ne sjećaju da su doživjeli bilo kakve simptome, drugi traže liječničku pomoć zbog problema poput zubobolje, bolova u leđima ili opće slabosti, samo radi testova kao što su EKG i analize krvi koji pokazuju da su pretrpjeli tihi srčani udar.
Najznačajniji rizik povezan s tihim srčanim udarom je odgađanje liječenja, što povećava vjerojatnost teških komplikacija. To znači da se odričete terapija koje mogu umanjiti oštećenje srca i smanjiti vjerojatnost ponovnog srčanog udara. Dr. Chico upozorava: “Što prije započnete liječenje, veće su šanse za oporavak. Dr. Čiko navodi: „Brojni pacijenti često saznaju za svoj prijašnji tihi srčani udar tek nakon drugog, potencijalno opasnijeg srčanog udara.
Održavanje zdrave prehrane, redovito tjelesno vježbanje i upravljanje čimbenicima rizika poput povišene razine kolesterola bitne su komponente u prevenciji srčanog udara. Dvije su demografske skupine suočene s povećanom ranjivošću: starije osobe i osobe kojima je dijagnosticiran dijabetes. Starije odrasle osobe često se bore s višestrukim zdravstvenim problemima i mogu pogrešno protumačiti simptome kao povezane s drugim stanjima. U međuvremenu, oni s dijabetesom možda neće pokazivati tipičnu bol u prsima kao rezultat oštećenja živaca povezanog s njihovom bolešću.
Prema stručnjacima klinike Cleveland, simptomi tihog srčanog udara mogu se manifestirati kao osjećaji nalik gripi, nelagoda u čeljusti, rukama ili gornjem dijelu leđa, kao i umor i probavne smetnje. Dr. Chico ističe važnost održavanja zdravog načina života kako bi se smanjio rizik od srčanog udara.
Dr. Chico savjetuje da su održavanje zdrave prehrane, redovita tjelesna aktivnost i upravljanje čimbenicima rizika poput visokog kolesterola, visokog krvnog tlaka i dijabetesa ključni za prevenciju srčanog udara. Ukoliko primijetite bilo kakve znakove koji upućuju na srčani udar, poželjno je bez odgađanja nazvati 112. U slučaju zabrinutosti u vezi s dugoročnim zdravljem srca, preporučuje se savjetovanje s liječnikom.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, smatrale su se simbolom plodnosti i obilja još od vremena starih civilizacija. Njihov profil okusa, zdravstvene dobrobiti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim elementom prehrane, već i središnjom točkom u brojnim legendama i mitovima. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološku važnost smokava, naglašavajući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja.
- Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su u Egiptu služile u medicinske svrhe. Smokve se spominju u Bibliji, a unutar brojnih religijskih i filozofskih tradicija predstavljaju život, mudrost i duhovno prosvjetljenje.
Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Po nutritivnom sastavu smokve su izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima. Očaravajuća slatkoća smokava može se povezati s njihovom visokom koncentracijom prirodnih šećera, a one osiguravaju značajnu količinu kalija, neophodnog za dobrobit kardiovaskularnog i krvožilnog sustava.
Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, uz vitamin B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i podržava imunološki sustav. Značajna značajka smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacijom samo pet smokava srednje veličine može se dobiti oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, čime se pomaže probavi i snižava razina kolesterola.
