Štitna žlijezda je organ koji je smješten u našem vratu i ima oblik koji podsjeća na leptira. Njena uloga je vrlo važna a to je regulacija hormona i kada se njihov balans poremeti pojavljuju se problemi.
Na zdravlje štitnjače uvelike utječe prehrana, što navodi mnoge pojedince na pitanje koja hrana može utjecati na funkciju štitnjače. U razgovoru s nutricionisticom Stojankom Stanojević istražili smo nekoliko uobičajenih mitova, posebice onih vezanih uz zeleno povrće i strumogenu hranu. Mit o zelenom povrću Uvriježeno je mišljenje da zeleno povrće, uključujući kupus i kelj, može biti štetno za štitnu žlijezdu.
- Prema Stanojeviću, ova tvrdnja je samo donekle točna. Cruciferous povrće sadrži obilje sumpornih spojeva i vitalnih hranjivih tvari. Ona napominje: “Treba biti oprezan kada se razmatra prijedlog da se ovo povrće potpuno izbaci iz prehrane.” Doista je razumno biti zabrinut zbog prekomjerne konzumacije sirovog povrća, osobito za osobe s hipotireozom. Stanojević naglašava da umjereni unos, posebno kada je ovo povrće kuhano, može pružiti nekoliko prednosti.
Ovaj vrijedan savjet može pomoći u održavanju zdrave i funkcionalne štitnjače. Povrće nudi brojne zdravstvene prednosti. Na primjer, mrkva je bogata beta-karotenom i značajno pridonosi jačanju imuniteta. Osim toga, krastavci, koji sadrže vlakna i vitamine B, korisna su opcija za odabir hrane. Plavi patlidžan podržava zdravlje štitnjače zbog svojih kalija i antioksidativnih svojstava.
Celer, koji se često zanemaruje, nudi znatne nutritivne prednosti: njegovi listovi su bogati vitaminom A, dok su njegove stabljike izvor vitamina B i vitamina C, što ga čini pogodnim za mnoga jela, uključujući i juhe. Što se tiče autoimunih stanja poput Hashimotove bolesti, nutricionistica ističe zajedničku vezu s celijakijom i intolerancijom na gluten.
Neophodno je voditi računa o individualnim reakcijama na gluten, napominje Stanojević. Uz žitarice i povrće, prepoznavanje važnosti mikronutrijenata u vašoj prehrani je od vitalnog značaja. Jod, važan mineral, potreban je za zdrav rad štitnjače, a nalazi se u izvorima poput ribe, morskih algi i mliječnih proizvoda. Osim toga, selen je ključni mineral koji pomaže u održavanju zdravlja štitnjače.
Stanojević napominje da se selen nalazi u namirnicama poput orašastih plodova, posebno brazilskih oraha, te mesa. Za promicanje zdrave prehrane nutricionistica preporuča naglasak na raznoliku ponudu svježih namirnica. Uključivanje raznovrsnog sezonskog voća, povrća, proteina i zdravih masnoća može značajno poboljšati zdravlje štitnjače. Osim toga, važno je uzeti u obzir individualne potrebe i reakcije tijela na određene namirnice. Na kraju, Stanojević ističe da ne postoji univerzalan pristup prehrani i zdravlju štitnjače.
Nažalost, zdravlje je postalo manji prioritet za mnoge pojedince, situacija koja se donekle može razumjeti s obzirom na značajan stres povezan s poslom i financijskim problemima. Unatoč tome, ključno je razmisliti o osobnim potrebama i utjecaju raznih namirnica na tijelo. Što se tiče prehrane i zdravlja štitnjače, univerzalno rješenje ne postoji. Ističe jedinstvenost svake osobe, ističući da ono što je dobro za jednog pojedinca možda nije prikladno za drugog te poziva sve da se posavjetuju sa stručnjacima po pitanju zdravlja.
Za one koji imaju problema sa štitnjačom, preporučuje se da potraže savjet od zdravstvenog radnika prije pokušaja bilo kakvog liječenja koje sami sebi usmjeravaju. U krajoliku koji obiluje podacima o prehrani i nesporazumima, ključno je ovisiti o znanstvenim istraživanjima i savjetima stručnjaka kako biste poboljšali svoje blagostanje.
