Štitna žlijezda je ključna za opće zdravlje, pa je važno pratiti njeno funkcioniranje, osobito ako imate simptome povezane s njenim poremećajima. Štitna žlijezda je mala, leptirasta žlijezda smještena na prednjem dijelu vrata, neposredno ispod grkljana. Igra ključnu ulogu u regulaciji metabolizma i mnogih drugih tjelesnih funkcija.
Ova hrana ima potencijal “zapaliti” žlijezdu; stoga ih je preporučljivo izbjegavati radi očuvanja zdravlja. Opće je poznato da prehrana igra presudnu ulogu u funkcioniranju štitnjače; međutim, specifične namirnice koje mogu dovesti do komplikacija često su nejasne. Nutricionistica Stojanka Stanojević pojašnjava ima li zeleno povrće doista negativan učinak na rad štitnjače i navodi koje namirnice zaslužuju oprez.
Hrana kategorizirana kao strumogena uključuje povrće poput kupusa i kelja, zajedno s drugim namirnicama poput kikirikija, soje, prosa i lanenog sjemena. Ovo povrće iz porodice krstašica obiluje biološki značajnim spojevima sumpora. Savjetuje se oprez u pogledu preporuka da se ovo povrće potpuno izbaci iz prehrane. Takva hrana prije svega predstavlja rizik za osobe s usporenim radom štitnjače, osobito ako se konzumira isključivo u sirovom obliku, svakodnevno iu velikim količinama, napominje Stanojević.
- Nutricionistica je istaknula prednosti uključivanja određenog povrća u prehranu, napomenuvši da su mrkva, koja je izvor beta karotena (provitamina vitamina A), krastavci, koji obiluju vlaknima i vitaminima B skupine, te patlidžani, čija je kora bogata antioksidansi i kalij, mogu pozitivno utjecati na štitnjaču. Osim toga, preporuča se celer, osobito njegovo korijenje i stabljike, jer listovi osiguravaju vitamin A, dok su stabljike bogate vitaminima B skupine i vitaminom C, pa su vrijedan dodatak juhama i raznim drugim jelima.
Nutricionistica Stanojević dodatno je dala preporuke za promicanje zdravlja štitnjače odabirom prehrane. Za osobe koje pate od autoimunih poremećaja poput Hashimotovog tireoiditisa, često povezanog s celijakijom i intolerancijom na gluten, usvajanje dijete bez glutena može se pokazati korisnim. Preporučljivo je unositi žitarice kao što su heljda, amarant i kvinoja, jer su bogate visokokvalitetnim aminokiselinama. Iako nije nužno da se prehrana oslanja samo na ove namirnice, njihovo uključivanje može biti povoljno, napominje Stanojević.
Ove vam informacije mogu pomoći u stjecanju jasnijeg razumijevanja kako promijeniti svoju prehranu za promicanje optimalne funkcije štitnjače i poboljšanje cjelokupnog zdravlja. Uz prethodno navedene namirnice, bitno je naglasiti da kvalitetna prehrana, koja uključuje dovoljan unos vitamina i minerala, može uvelike poboljšati zdravlje štitnjače. Na pravilan rad ove žlijezde značajno utječu jod, selen, cink i vitamin D. Jod igra ključnu ulogu u sintezi hormona štitnjače, a nedostatak ovog elementa može rezultirati stanjima poput guše i hipotireoze. Optimalni izvori joda su morska riba, morske alge i jodirana sol.
Ipak, prekomjeran unos joda također može predstavljati zdravstveni rizik; stoga je bitno postići odgovarajuću ravnotežu. Selen igra ključnu ulogu u transformaciji hormona štitnjače u njihovo aktivno stanje i posjeduje antioksidativna svojstva koja štite žlijezdu od oksidativnog stresa. Namirnice kao što su orašasti plodovi – osobito brazilski orasi – zajedno s plodovima mora, jajima i sjemenkama, obilni su izvori selena. Cink igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja štitnjače olakšavajući sintezu hormona. Ovaj esencijalni mineral može se dobiti iz crvenog mesa, školjki, sjemenki bundeve i mahunarki.
Vitamin D, poznat po svom doprinosu imunološkoj funkciji, ima potencijal pružiti prednosti osobama koje pate od autoimunih poremećaja, uključujući Hashimotov tireoiditis. Prirodni izvori ovog vitamina su riblje ulje, masna riba i izlaganje suncu. Bitno je priznati da bi osobe koje imaju problema sa štitnjačom obično trebale ograničiti konzumaciju soje jer sadrži izoflavone koji mogu ometati apsorpciju hormona štitnjače. Također, treba voditi računa o konzumaciji prerađene hrane koja često sadrži aditive i sastojke koji mogu dovesti do upale i opteretiti rad žlijezde.
Uz pravilnu prehranu, održavanju optimalnog zdravlja pridonose odgovarajuća hidracija i stalna tjelesna aktivnost. Umjereno vježbanje pospješuje cirkulaciju i olakšava transport hormona kroz tijelo. Kako bi se postigli najbolji rezultati, pojedincima s poremećajima rada štitnjače preporučuje se redovito savjetovanje s liječnikom i podvrgavanje potrebnim laboratorijskim testovima za procjenu razine hormona, čime se omogućuje odgovarajuća prilagodba njihove prehrane i liječenja na temelju stručnih smjernica.
