Na raznim televizijama postoje emisije koje su posvećene zdravlju i u njima gostuju medicinski stručnjaci koji gledaocima daju savjete u vezi njihovog zdravlja. Doktor Jović je govorio o zdravlju bubrega.
Svaki deseti pojedinac boluje od bolesti bubrega, a pristup lijekovima ograničen je samo na one koji si ih mogu priuštiti. Prema procjenama, oko 700.000 ljudi u Srbiji pati od problema s bubrezima; međutim, pristup potrebnim terapijama ostaje ograničen za one kojima su one potrebne, istaknuli su stručnjaci tijekom panela pod nazivom “Život s kardio-renalnim sindromom 2025.”, koji je održan u Beogradu. Prema riječima prof. dr.
- Prema riječima Mirjane Laušević, nefrologinje Kliničkog centra Srbije i predsjednice Udruženja nefrologa Srbije, kronična bubrežna bolest pogađa svaku desetu osobu u svijetu, a svaka treća osoba suočena je s povećanim rizikom od bolesti. Ovaj rizik posebno je izražen kod osoba s dijabetesom ili kardiovaskularnim bolestima. “Kronična bubrežna bolest često ostane neotkrivena zbog dugotrajnog izostanka simptoma. Stoga je pravodobno prepoznavanje prijeko potrebno, posebice u bolesnika s dijabetesom i hipertenzijom”, istaknula je dr. Laušević.
Napominje da pacijenti često traže liječničku pomoć tek kada im je potrebna dijaliza, što ukazuje na uznapredovali stadij bolesti, što podrazumijeva povećane rizike i produljeni boravak u bolnici. Stoga je provedba programa probira primarni cilj Udruge nefrologa. U suradnji s Ministarstvom zdravstva posljednjih je godina omogućena procjena kronične bubrežne bolesti mjerenjem razine kreatinina u krvi. Ovakav pristup omogućuje otkrivanje bolesti prije pojave simptoma, tvrdi ona.
Pristup lijekovima još uvijek je ograničen na pojedince koji si ih mogu priuštiti. Unatoč pomacima u ranoj dijagnozi, Ivana Jović, predsjednica Udruge Donacija je heroj, upozorava da mnogi pacijenti još uvijek teško dolaze do potrebnih lijekova, čak i uz suglasnost liječničkih povjerenstava. “Informirani smo da trenutno nema sredstava za ove terapije. To zapravo znači da će samo pojedinci koji imaju financijskih mogućnosti imati pristup liječenju”, rekao je Jović.
Nadalje je naglasila da bi učinkovit zakon o transplantaciji mogao unaprijediti cijeli sustav i omogućiti pomoć većem broju pacijenata. Povezanost srčanih i bubrežnih poremećaja objasnio je dr. Arsen Ristić, kardiolog Klinike za kardiologiju UKCS-a. “Zatajenje srca može pogoršati rad bubrega, a problemi s bubrezima također mogu utjecati na zdravlje srca. Pozitivno je to što moderne terapije sada omogućuju istovremeno liječenje oba stanja, što omogućuje pacijentima da u samo nekoliko tjedana dožive olakšanje simptoma poput oteklina, nedostatka zraka i umora”, rekla je dr. Ristić.
Bojana Marković, predsjednica udruge “Plavi krug”, koja zastupa oboljele od šećerne bolesti, istaknula je kako je praćenje razine šećera u krvi ključno za prevenciju komplikacija, poput bubrežne bolesti, kojoj su posebno osjetljivi dijabetičari. Marković je naveo da je neophodna redovita kontrola bubrega, koja bi trebala uključivati analizu krvi i urina svaka tri do šest mjeseci, uz pravilnu ishranu i fizičku aktivnost.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, budući da je kroz povijest zauzimao istaknuto mjesto u globalnim kulturama i praksi prirodnog liječenja. Ova cijenjena ljekovita biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže unatrag pet tisućljeća. Podrijetlom iz središnje Azije, češnjak je raširen u raznim dijelovima svijeta. Bogata hranjivim tvarima jača imunitet i pruža brojne zdravstvene dobrobiti. Glavni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim učincima.
U staroegipatskom društvu češnjak je bio vrlo cijenjen i smatran svetom biljkom; davali su ga robovima kako bi povećali njihovu snagu i izdržljivost, a otkriven je i u grobnicama faraona. I u staroj Grčkoj i u Rimu, sportaši su uzimali češnjak prije natjecanja, dok su ga vojnici koristili prije bitaka za povećanje izdržljivosti, snage i imuniteta protiv bolesti. Do šestog stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje zbog svojih ljekovitih svojstava. S obzirom na svoje kulinarske i ljekovite prednosti, češnjak je neizostavan sastojak svakog kućanstva i svakog obroka, au prehrani igra vitalnu ulogu kao začin gotovo svim vrstama jela.
Danas ga mnogi pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovito uključivanje u prehranu u sirovom obliku. Osim toga, loš zadah može se ublažiti korištenjem soka od limuna, soka od jabuke, soka od metvice, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombiniranjem s maslinovim uljem.
