Naš probavni sisitem čine želudac i crijeva i njihovo zdravlje je izuzetno važno. Kako kaže specijalista doktorka Marković sve bolesti kreću iz crijeva a jedan simptom nikako ne bismo trebali zanemariti.
Značajna su i otkrića Aleksandre Pavlović Marković o tome što uništava crijeva i kako dijetom najbolje pospješiti njihov pravilan rad. Bolesti crijeva su veliki niz poremećaja koji zahvaćaju tanko i debelo crijevo. Mogu biti akutni ili kronični, blagi ili ozbiljni, a ovisno o uzroku, možda će trebati promijeniti prehranu, lijekove ili čak ići na operaciju. dr. Aleksandra Pavlović Marković, gastroenterolog, kaže da oko 5% stanovnika ima probleme sa crijevima i kako to prepoznati. Svaki peti pacijent opće prakse je bolesnik s funkcionalnim bolestima crijeva, kod nas je 80 posto. Kao rezultat toga, imamo sreću da su to funkcionalne bolesti, da nisu ozbiljne.
- Pacijent koji boluje od toga ima značajne probleme, ako odbijemo sve organske bolesti, osjećat će se bolje.” ” 80% naše gastroenterološke prakse posvećeno je funkcionalnim bolestima crijeva, a 20% je posvećeno organskim bolestima koje se javljaju bez funkcionalne komponente, kao što su čirevi, teški artritisi, kronične upale, rak i ciroza jetre. Kada pacijent ima tegobe, a ne uspijemo dokazati bilo kakvu organsku bolest, to nazivamo funkcionalnom bolešću crijeva. One mogu biti povezane s gornjim ili donjim dijelovima Probavnog trakta.
Ako su povezani s vrhom, to uzrokuje mučninu, povremeno povraćanje, nadutost, nelagodu i bolove u želucu, a uz to imamo i nervozna crijeva, objasnio je liječnik. “Definicija je zahtjev za bolom ili nelagodom u abdomenu popraćenom smetnjama stolice. Taj opis opisuje mogućnost postojanja značajne količine zatvora, značajne količine proljeva ili mješavine oba, što je najteže riješiti od svih komplikacija. Svi pacijenti žele znati uzrok, ali on nije poznat. Međutim, pacijentovi geni, stres, stil života, prehrana i tjelesna aktivnost imaju utjecaj na Ovo.
Moji govori obično zagovaraju 60% pacijenata koji ne bi imali ove simptome da su slijedili higijenski režim prehrane i sudjelovali u tjelesnoj aktivnosti. Više povrća, manje mesa, a moramo što više paziti na kvalitetu hrane. Ako pacijent ima bilo kakvu nelagodu povezanu s određenom vrstom hrane, trebao bi je smanjiti za pola, čak i ako je zdrava. Posjedujete biljke poput graška i graha koje su i zdrave i dovode do nadutosti. Nadutost je jedan od najčešćih simptoma funkcionalne bolesti. Moram priznati da nije ništa strašno i lako možemo doći do dijagnoze.
Ljudi se često pitaju je li hitno potrebna endoskopija. Naravno da nije. Dijagnozu postavljamo neposrednim razgovorom s pacijentom. Istražujemo, pipamo trbušnu regiju pacijenta, to je fizički opis. Mi liječnici tvrdimo da je tu pola dijagnoze. Moramo razgovarati o slučaju s pacijentom. Obično radimo opće laboratorijske i biokemijske analize, pregled štitnjače i test na okultni gubitak krvi, to je od velike važnosti, otkriva mikroskopsku krv u stolici. Ako je cijela negativna, onda su funkcionalne bolesti najzastupljenije do 45. godine života.
Gotovo smo sigurni da pacijent nije bolestan i da je postupak endoskopije nepotreban. Odlazite kada se pojave alarmantni simptomi. Svaki slučaj krvi u stolici mora se analizirati kolonoskopijom. Često je debelo crijevo bez problema. Možda su to hemoroidi, ali moramo eliminirati mogućnost problema s debelim crijevom. Sljedeći simptomi su gubitak težine i anemija, a to su apsolutne indikacije za pregled debelog crijeva, kaže dr. Aleksandra Pavlović Marković.
