Klimatske promjene su sada već jasno vidljive i svi ih osjećamo a čini se da će iz godine u godinu biti sve gore i da će planeta zemlja postati skoro pa nepodesna za život.
Skrećemo pozornost na zabrinjavajuće projekcije o budućnosti našeg planeta, koje proizlaze iz opsežnih analiza koje provode dvije najuglednije meteorološke institucije u svijetu. BalkanNews Mladenka iz Albanije stigla je u vrlo kontroverznoj vjenčanici, koja utjelovljuje sve atribute ekscesa; vidno trudna izazvala je negodovanje svih prisutnih generacija.Svi znakovi upućuju na povećanje učestalosti i ozbiljnosti klimatskih ekstrema, uključujući toplinske valove, suše, poplave i uragane.
- Naša svakodnevica sve više ovisi o klimatskim uvjetima, a znanstvena zajednica sve hitnije upozorava na ozbiljne posljedice globalnog zatopljenja. Prema projekcijama Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Britanskog meteorološkog ureda, očito je da se zemaljska kugla približava fazi koju karakterizira pad godišnjih temperaturnih rekorda. Njihove prognoze pokazuju 80% vjerojatnosti da će barem jedna od sljedećih pet godina nadmašiti dosadašnji rekord prosječnih temperatura. Štoviše, posebno je zabrinjavajuće što će cilj postavljen Pariškim klimatskim sporazumom – koji ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa – gotovo sigurno biti premašen.
Dok se povećanje prosječne globalne temperature može činiti kao apstraktan koncept, njegove su posljedice definitivno opipljive: povećanje učestalosti i ozbiljnosti ekstremnih vremenskih događaja, sve veći broj smrtnih slučajeva, degradacija ekosustava i nepovratni učinci na ljudsko zdravlje. Stručnjakinja Natalie Mahowald tvrdi da su povećane prosječne temperature povezane s povećanim stopama smrtnosti. Svaka dodatna desetina stupnja povećanja temperature povećava vjerojatnost pojava kao što su požari, poplave, uragani i dugotrajna sušna razdoblja.
Istraživači s Instituta za istraživanje utjecaja klime u Potsdamu tvrde da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima – prvenstveno emisijama stakleničkih plinova – primarni čimbenik ove transformacije. Posebno zabrinjava nalaz da postoji realna mogućnost da se do kraja desetljeća prijeđe ne samo 1,5 stupnjeva Celzijusa, već i da se uđe u opasnu granicu od 2 stupnja Celzija iznad razine zabilježene tijekom predindustrijske ere. Formulacija ovih predviđanja je poduzeta s velikom ozbiljnošću, budući da se temelje na više od 200 računalnih simulacija koje je provelo više od desetak istraživačkih institucija diljem svijeta.
Prije samo deset godina, vjerojatnost prekoračenja praga od 1,5 stupnjeva bila je približno 1%; međutim, taj je prag prošle godine premašen. Trenutačno sve prevladavaju rasprave o potencijalnom postizanju povećanja od 2 stupnja. Istraživači ističu da su takva predviđanja nepoželjna, ali da ih se ne smije ignorirati. Dok Pariški sporazum postavlja dva stupnja Celzijusa kao sekundarni prag, Dostizanje ove temperature moglo bi dovesti do katastrofalnih ishoda, posebno za stanovništvo koje živi u regijama sklonim toplinskim valovima, šumskim požarima i poplavama.
Kako je rekao Richard Betts iz Britanskog meteorološkog instituta, neuspjeh u zaštiti od toplinskih valova dovest će do ozbiljnih zdravstvenih posljedica i značajnog povećanja stope smrtnosti. Štoviše, širenje požara će se pogoršati, jer povišene temperature uzrokuju isparavanje vlage iz tla i vegetacije, stvarajući uvjete pogodne za katastrofe. Posebno zabrinjava situacija na Arktiku, koji se zagrijava 3,5 puta brže od ostatka svijeta. Ovo brzo povećanje temperature dovodi do ubrzanog otapanja ledenjaka i porasta razine mora, što predstavlja prijetnju obalnim regijama diljem svijeta.
Kao što je primijetio direktor klimatske službe Chris Hewitt, ovo je pitanje samo jedna komponenta šire dileme koja se više ne može odgađati. Dodatni element koji dodatno usložnjava cijeli scenarij je prisutnost prirodnih klimatskih ciklusa kao što su El Niño i La Niña. Iako su ti ciklusi kroz povijest uzrokovali privremene fluktuacije temperatura, čak ni La Niña, poznata po svom učinku hlađenja, sada nije u stanju suprotstaviti se učincima klimatskih promjena. Ovo zapažanje dodatno naglašava značajnu snagu posljedica koje proizlaze iz ljudske aktivnosti.
Važnu poruku prenosi klimatolog Rob Jackson sa Sveučilišta Stanford, koji tvrdi da se kada se postavi novi temperaturni rekord, to smatra novom normom. To implicira da je povratak na prethodne uvjete nemoguć — klimatske promjene trajna su stvarnost, a njihovi će učinci samo eskalirati ako se ništa ne poduzme. Zaključno, Samantha Burgess iz Europske agencije za klimatske promjene upozorava da je glavni pokretač globalnog zatopljenja nastavak izgaranja fosilnih goriva. Ako se međunarodna zajednica ne uspije ozbiljno pozabaviti smanjenjem emisije stakleničkih plinova, alarmantna predviđanja s kojima se danas suočavamo uskoro bi mogla postati naša svakodnevna stvarnost.
