Zdravlje je naše najveće bogatstvo i kaže se da zdrav čovjek ima hiljadu želja a bolestan samo jednu, da ozdravi. Danas govorimo o jednoj opasnosti po naš organizam a koja se nalazi u našem domu.
Izloženost olovu postala je jedan od najvećih globalnih zdravstvenih izazova, a nedavna istraživanja pokazuju da je ozbiljnost ovog problema veća nego što se prije priznavalo. Ovaj otrovni metal, prisutan u raznim aspektima svakodnevnog života, predstavlja značajnu prijetnju ljudskom zdravlju, a posebno utječe na kardiovaskularno zdravlje i kognitivni razvoj djece. U svjetlu ozbiljnosti ovog problema, povezane zdravstvene i ekonomske posljedice su zabrinjavajuće i zahtijevaju hitan odgovor međunarodnih organizacija, vladinih tijela i zainteresiranih strana u industriji.
- Nedavna istraživanja ukazuju na vezu između izloženosti olovu i više od 5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, pri čemu je značajan postotak povezan sa srčanim bolestima uzrokovanim produljenim kontaktom s ovim opasnim metalom. Štetni utjecaji olova utječu na srce, krvne žile i krvni tlak, uvelike povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara. Produljena izloženost olovu može rezultirati ozbiljnim kardiovaskularnim problemima koji dovode do rane smrtnosti. Ključni znak ozbiljnosti ovog problema je utjecaj olova na razvoj dječjeg mozga.
Istraživanja pokazuju da djeca mlađa od pet godina koja su izložena olovu doživljavaju prosječni pad IQ-a od šest bodova, što može imati trajne posljedice za njihov kognitivni razvoj i mogućnosti obrazovanja. Zdravlje djece posebno je ugroženo jer su njihova tijela u fazi razvoja, što ih čini osjetljivijima na toksine iz okoliša. Ova zabrinutost posebno je pojačana u zemljama u razvoju, gdje djeca često nemaju pristup osnovnim resursima potrebnim da se zaštite od opasnih tvari. Osim zdravstvenih posljedica, značajan je i ekonomski učinak izloženosti olovu.
Procjene pokazuju da se 2019. globalno gospodarstvo suočilo s troškovima koji su dosegnuli čak 6 milijardi dolara zbog izloženosti olovu, što čini otprilike 7% svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovi troškovi uključuju medicinske troškove, smanjenu produktivnost i niz drugih socioekonomskih učinaka povezanih s izloženošću olovu. Olovo je prisutno u brojnim proizvodima i svakodnevnim aktivnostima, što ga čini gotovo neizbježnim za značajan broj pojedinaca. Razni izvori doprinose izloženosti, uključujući hranu, tlo, posuđe, gnojiva, kozmetiku i baterije.
Iako su koncentracije olova posebno visoke u industrijskim i urbanim sredinama, ovaj se opasni metal također može pronaći u širokom rasponu kućanskih predmeta. Značajne količine olova mogu se naći u metalnim i neprikladno glaziranim keramičkim posudama. U brojnim zemljama u razvoju stalna upotreba boja na bazi olova za ukrašavanje zidova i dalje je uobičajena, što predstavlja znatan zdravstveni rizik. Nadalje, baterije koje se koriste u elektroničkim uređajima također mogu predstavljati dodatni izvor ovog opasnog materijala.
Stručnjaci za to područje, poput Roya Harrisona, profesora na Sveučilištu u Birminghamu, upozoravaju da su daljnja istraživanja ključna za stjecanje temeljitog razumijevanja svih aspekata izloženosti olovu. Iako su provedene značajne studije, Harrison naglašava da primarni problem leži u nedostatku podataka o različitim zemljama, što ukazuje da pravi opseg problema možda nije dovoljno prepoznat.
Nasuprot tome, Richard Fuller, direktor Pure Earth, tvrdi da su stvarne statistike o izloženosti olovu vjerojatno alarmantnije od onih koje su trenutno dostupne. Naglašava da brojni slučajevi izloženosti olovu ostaju neprijavljeni, osobito u zemljama u razvoju gdje regulacija industrijskih zagađivača često nije dovoljna.
