Poskupljenja električne energije se dešavaju u cijelom svijetu pa ni nas nisu zaobišla. Domaćice pokušavaju na svaki mogući način da uštede a u nastavku saznajte koji uređaji su veliki potrošači.
Kontinuirano povećanje cijena električne energije predstavlja značajan financijski pritisak na potrošače. Značajan broj pojedinaca aktivno traži načine za očuvanje svojih financijskih resursa. Odredite koji kućanski uređaji troše najviše električne energije. Portal kobieta otkrio je kako se, suprotno uvriježenom mišljenju, ne radi ni o perilici rublja ni posuđa. Perilice rublja, hladnjaci, pećnice i perilice posuđa uređaji su koje većina ljudi smatra nezamjenjivima u svakodnevnom radu.
- Ovi uređaji rade kada su spojeni na izvor električne energije i zahtijevaju značajnu količinu energije za svoj rad. Posljedično, to ima utjecaja na naše ukupne troškove. Kako bi troškovi električne energije mogli nastaviti rasti, mudro je identificirati potencijalna područja za uštedu. Ove osobe predstavljaju najznačajnije počinitelje krađa električne energije. Ovi uređaji bili su prisutni na prva tri mjesta. Indukcijska ploča je uređaj koji koristi najveću količinu električne energije. To je jednako godišnjoj potrošnji od 748,25 kWh.
Važno je naglasiti da je ovaj izračun formuliran na pretpostavci da će se ploča za kuhanje koristiti otprilike trideset minuta svaki dan. Važno je znati da uređaji koji pokazuju najviše vrijednosti obično troše najveću količinu energije. Električna pećnica zauzima drugo mjesto u ovoj ljestvici. U ovom slučaju vrijednost je 496,4 kWh. Zauzevši treće mjesto, hladnjak ima godišnju potrošnju energije od 270 kWh. Sljedeća stavka na rang listi bio je kotlić. Perilica posuđa Osobno računalo, usisavač, perilica rublja. TV integriran u laptop.
Svaki dan imamo tendenciju držati brojne uređaje priključene na izvore napajanja, čak i tijekom razdoblja nekorištenja. Čak i kada su isključeni ili u stanju mirovanja, ovi uređaji nastavljaju trošiti energiju. Također može uključivati uređaje opremljene stalno vidljivim zaslonom, poput štednjaka. Isti princip vrijedi i za one koji ostaju u pripravnosti.
To uključuje uređaje kao što su prijenosna računala i televizori. Kakvo je stanje punjača za mobitel? U mnogim kućanstvima održavaju stalnu vezu. Čak iu slučajevima kada ih ne zapošljavamo. Unatoč tome, njegovanje prakse njihovog odspajanja doista je vrijedno truda. Ova inicijativa će nam omogućiti da sačuvamo financijska sredstva uz promicanje ekološki održivih praksi.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolima plodnosti i obilja. Njihovo bogatstvo okusa, nutritivne prednosti i kulturološka važnost čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom u brojnim legendama i mitovima. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturnu važnost smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz različita razdoblja.
Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju. Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, s prisutnošću u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je u Egiptu koristili u medicinske svrhe. Naime, smokve se spominju u Bibliji te su simbol života, mudrosti i duhovnog prosvjetljenja unutar različitih religijskih i filozofskih tradicija. Na primjer, budistički tekstovi izvještavaju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve.
Nutritivni sastav smokve Smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima. Prekrasan okus smokve može se zahvaliti visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija koji je ključan za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za održavanje zdravlja kostiju, te vitamina B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Istaknuta značajka smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; jedenje samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
