Prema stručnjacima koji se bave najnovijim istraživanjima spavanja, ljudi se mogu svrstati u dvije kategorije: one koji odmah ustaju nakon što čuju alarm i one koji barem jednom odgađaju buđenje prije nego što se dignu iz kreveta. Ti isti stručnjaci tvrde da pritiskanje gumba za odgodu može negativno utjecati na tijelo i njegove obrasce spavanja.Journal of Sleep Research nedavno je objavio dvije nove studije koje su istraživale čin odgađanja alarma. Od 1.732 sudionika, većina, njih 69 posto, priznala je da povremeno odgađa ili postavlja više alarma za jutro. Oni koji su odgodili alarm iskusili su uobičajene simptome poput jutarnje letargije i smanjenja ukupnog vremena spavanja. Prema članku GoodHouseKeepinga, manja studija koja je uključivala samo 32 osobe nije pronašla definitivan utjecaj drijemanja na faktore poput ukupne kvalitete sna, raspoloženja i jutarnje pospanosti.Opće je poznato da pritiskanje gumba za odgodu alarma može rezultirati fenomenom poznatim kao inercija spavanja. Ovaj termin opisuje osjećaj zamagljenosti, zbunjenosti i pospanosti koji se javlja kod nekih pojedinaca nakon što se probude iz dubokog sna. Prema Raju Dasguptiju, glavnom medicinskom savjetniku za Sleepopolis, rezultati istraživanja provedenog na ograničenoj grupi pojedinaca koji nisu prijavili iskustvo inercije spavanja nakon jutarnjeg drijemanja ne mogu se općenito primijeniti na cijelu populaciju zbog malog uzorka. Stoga se ne može donijeti konačan zaključak o učincima drijemanja na pojedince.
Prema preporukama stručnjaka, važno je kod promjene vremena noću priznati promjenu i prilagoditi svoj raspored prema tome. Umjesto toga, trebamo uzeti u obzir uobičajeno vrijeme buđenja koje bismo imali da se sat nije promijenio, te prilagoditi svoje aktivnosti u skladu s tim. Osim toga, stručnjaci su ponudili nekoliko dodatnih savjeta koji mogu pomoći u postizanju mirnog sna.Za promicanje zdravih navika spavanja važno je održavati dosljednu rutinu spavanja i buđenja, pridržavajući se istog rasporeda kako za odlazak u krevet tako i za buđenje. To znači provoditi iste aktivnosti svaki dan u tjednu, bez iznimki. Preporučuje se izbjegavati izlaganje umjetnom svjetlu najmanje jedan sat prije spavanja kako bi se potaknulo prirodno usnivanje. Također je preporučljivo izbjegavati konzumaciju alkohola, obilnih obroka i kofeina prije odlaska na spavanje, budući da te tvari mogu ometati san na različite načine. Sudjelovanje u umirujućim i ne-stimulirajućim aktivnostima prije spavanja može biti korisno jer šalje mozgu signale za opuštanje i pripremu za san.
Sat (tur. saat < arap. sāa), također poznat kao ura ili dobnik, jest uređaj ili instrument za mjerenje vremena, uglavnom korišten za određivanje doba dana. Sat je jedan od najstarijih izuma, osmišljen kako bi se mjerile vremenske jedinice manje od dana, mjeseca i godine. Prije izuma sata, ljudi su se orijentirali prema Suncu – budili su se kada bi izašlo, a odlazili na počinak kada bi zašlo. Određivanje vremena bila je osnovna ljudska potreba, koja je zahtijevala razvoj uređaja sposobnih za to, predstavljajući veliki tehnički izazov. Prvi, primitivni satovi temeljili su se na različitim pojavama ili događajima određenog trajanja, kao što su istjecanje vode (vodeni sat ili klepsidra), sagorijevanje svijeće i slično. Ti su satovi bili sinkronizirani s prirodnim periodičnim pojavama, često prividnim kretanjem Sunca, Mjeseca ili zvijezda. Kroz napredak tehnologije, razvijaju se sve složeniji i precizniji satoviU fizici, vrijeme je osnovna fizikalna veličina koja označava trajanje ili razmak između dva događaja. Ono omogućuje razlikovanje identičnih događaja koji se odvijaju na istoj točki u prostoru. Razmak između tih događaja služi kao temelj za mjerenje vremena. Događaji, promjene i kretanja ne mogu biti potpuno razumljivi bez koncepta vremena, koje se percipira samo kroz promjene u događanjima. Mnogi prirodni fenomeni redovito se ponavljaju te se mogu koristiti za mjerenje vremena. Primjerice, rotacija Zemlje oko svoje osi definira jedan dan, dok njezino kruženje oko Sunca određuje duljinu godine.
