Zmije su životinje kojih se judi uglavnom plaše i ne vole ih vidjeti. Iako nisu sve otrovnice i ne predstavljaju nam prijetnju malo ko želi da ih sretne. Zmije se rijetko pojavljuju na površini za vrijeme zime.
Sljedeća tema posebno je intrigantna kada se uzme u obzir prisutnost zmija. Opće je poznato da, poput medvjeda, zmije izlaze tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci. Međutim, tijekom zimske sezone može biti teško priznati njihovo postojanje zbog snijegom prekrivenog krajolika koji više podsjeća na medvjede. Što se tiče početnog izvora hrane, lov se događa prije 20. kolovoza, jer se zmije obično pojavljuju u kasnim satima. Zmije zimi: Jesu li prirodna pojava ili razlog za uzbunu?
Brojni zaljubljenici u prirodu koji su svoj odmor odlučili provesti u planinama, uživajući u netaknutoj prirodi, ostali su zatečeni prisutnošću zmija. Poznati stručnjak za zmije Vladica Stanković dao je jednostavno objašnjenje za ovu neobičnu pojavu, navodeći da s blagim porastom temperature zmije izlaze iz zimskog sna. Uočeni su neuobičajeni vremenski obrasci i ponašanja.
Slična se situacija dogodila i prošle godine u vezi sa zmijama kada je upozorio na neuobičajeno toplo i ugodno vrijeme. Prema Stankovićevim riječima, zmije najčešće ulaze u zimski san tijekom zimskih mjeseci; međutim, povišene temperature tijekom tog razdoblja mogu poremetiti njihov normalan ciklus hibernacije, potičući ih da prerano izađu. Stručnjaci ukazuju da bi ovaj fenomen mogao biti povezan s klimatskim promjenama i njihovim utjecajem na konstantnost temperature kao i na prirodne cikluse.
Odsutnost dosljedno niskih temperatura koje se obično povezuju sa zimom može navesti zmije da to protumače kao signal dolaska proljeća, potičući ih da se aktiviraju prije nego što se očekivalo. Zmije funkcioniraju kao “osjetljivi receptori”, posjedujući niz senzornih sposobnosti koje im omogućuju otkrivanje vibracija ili smetnji u njihovoj okolini. Neki istraživači sugeriraju da bi ova povećana osjetljivost okoliša mogla djelovati kao potencijalni pokazatelj prirodnih katastrofa, uključujući potrese.
- U brojnim narodnim predajama neobično ponašanje zmija smatra se predznakom koji predviđa nadolazeće događaje. Istraživači tvrde da je neophodno obratiti pozornost na te ‘signale iz prirode’; međutim, potrebno je dodatno istraživanje kako bi se razumio utjecaj klime, posebno pojava potresa, na ponašanje zmija. Što se tiče kulturnih vjerovanja, zmije zauzimaju značajno mjesto u raznim mitologijama.
Etnologinja Snežana Ašanin napomenula je da već dugi niz godina svaki neobičan događaj, pa tako i viđenje zmija tijekom zime, stalno izaziva strah u različitim zajednicama. U raznim kulturama, viđenje zmija zimi često se smatra negativnom pojavom ili lošim znakom. Prevladavajući dio folklora sugerira da pojavljivanje zmije tijekom ove sezone znači da je prethodno ugrizla osobu u istoj godini, što ukazuje da “zemlja odbacuje” tu osobu, implicirajući njihovu nadolazeću smrt. Takva vjerovanja obično izazivaju strah i strepnju u zajednicama, unatoč nedostatku znanstvene potvrde ovih pojava.
Jednostavnim rječnikom rečeno, pojavljivanje zmija tijekom zime je biološka reakcija na fluktuacije temperature i vremenskih obrazaca. Različite kulture utjelovljuju tradicionalna vjerovanja o ovom fenomenu, dok znanstvene perspektive ukazuju da se on odnosi na prirodne cikluse i ‘signale’ iz okoliša. Iako ostaje neizvjesno posjeduju li zmije sposobnost predviđanja događaja kao što su potresi, promjene u njihovom ponašanju mogu poslužiti kao pokazatelji značajnih promjena u klimi i ekološkim uvjetima našeg planeta.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je odigrala ključnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. Ova omiljena ljekovita biljka ima povijest dužu od pet tisuća godina. Porijeklom iz srednje Azije, češnjak je raširen u raznim dijelovima svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti.
Primarni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima. U staroegipatskoj kulturi češnjak je bio vrlo cijenjen i smatran svetom biljkom; davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a otkriven je i u grobnicama faraona. Sportaši u staroj Grčkoj i Rimu konzumirali su češnjak prije sportskih natjecanja, dok su ga vojnici unosili prije bitaka kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti.
Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje za svoje ljekovite prednosti. Zbog svoje kulinarske i terapeutske namjene, češnjak je neizostavan sastojak svakog domaćinstva i obroka. Ima ključnu ulogu u prehrani, funkcionira kao začin za gotovo sva jela. U suvremenom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a nepoželjan zadah možete ublažiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili miješanjem s maslinovim uljem.
