Nole je bez ikakve sumnje najbolji teniser u istoriji ovog sporta i postavio je rekorde koji će jako teško ikada biti srušeni. Ime Novak Đoković odjekuje diljem teniske sfere, predstavljajući nepokolebljivu predanost i neusporedivu stručnost. Ovaj maestro terena nije samo postao cijenjena osoba u svojoj domovini, već i svjetska sportska ikona, zahvaljujući svojim izvanrednim nastupima, nebrojenim pobjedama i rekordnim postignućima. Od njegovih skromnih početaka do osvajanja najcjenjenijih teniskih natjecanja, Đokovićeva životna priča svjedoči o njegovoj nepokolebljivoj odlučnosti, iznimnoj vještini i neutaživoj žeđi za pobjedom. Pridružite nam se dok istražujemo Novakov put od nadarenog dječaka do legendarne sile u svijetu tenisa.
Rođen 22. svibnja 1987. u živahnom gradu Beogradu, Novak Đoković, aktualni svjetski prvak u tenisu, krenuo je na svoje izvanredno putovanje prema vrhuncu sporta. Kao najstarije dijete Srđana i Dijane Đoković, Novakov afinitet prema tenisu pokazao se već u mladosti. Kao dokaz njegove nepokolebljive strasti, prvi je put prihvatio teniski reket tijekom obiteljskog bijega na Kopaoniku kada je imao samo četiri godine. Vođen cijenjenom Jelenom Genčić, vrlo cijenjenom trenericom u Srbiji, mladi Novak je kultivirao svoje sposobnosti i potaknuo strast prema sportu koji će u konačnici oblikovati njegov identitet kao sportaša. Legendarni Pete Sampras, Novakov teniski idol, ostavio je neizbrisiv trag u njegovoj igri i stremljenjima, usmjerivši ga prema uzvišenim snovima u svijetu tenisa. Iznimne vještine Novaka Đokovića privukle su pažnju lovaca na talente izvan granica Srbije kada je imao samo dvanaest godina. To ga je priznanje potaknulo da se upiše u renomiranu tenisku akademiju Nikole Pilića u Münchenu. Upravo je u ovoj cijenjenoj instituciji Đokovićevo tenisko obrazovanje dobilo međunarodnu perspektivu, postavljajući pozornicu za njegovu konačnu vladavinu globalne sile u svijetu tenisa.
Tema izbora prehrane Novaka Đokovića dosljedno je popularna rasprava. Neusporedivi teniski prvak slijedi pomno prilagođenu prehranu, uzdržava se od mesa tijekom duljeg vremenskog razdoblja i prihvaća praksu autofagije. Njegova dnevna rutina počinje čašom mlake vode, nakon čega slijedi niz vježbi, a završava hranjivim doručkom. Nakon buđenja, moja početna radnja je da popijem obilnu porciju vode sobne temperature. Vrijedno je ponoviti da se svjesno suzdržavam od uživanja u vodi koja je ohlađena ledom, i to nije bez opravdanja. Konzumacija hladne vode zahtijeva pojačan protok krvi prema probavnim organima kako bi se njena temperatura podigla na fiziološku razinu od 37 °C. Iako postoje prednosti ove metode, kao što je povećana potrošnja kalorija od zagrijavanja hladne vode, ona ima svoje nedostatke. Otežava probavu i ne uspijeva dovoljno prokrviti mišiće, zbog čega ujutro i cijeli dan pijem isključivo mlaku vodu.
Nakon kratke sesije istezanja i lagane gimnastike, spreman sam se prepustiti zadovoljavajućem doručku. Obično se moj jutarnji obrok sastoji od divne zdjelice ‘super pahuljica’, kao što je podijelio Nole, koji također uključuje dva međuobroka u svoju dnevnu rutinu – jedan prije ručka i drugi tijekom poslijepodneva. Novakov početni međuobrok sastoji se od bezglutenskog kruha ili krekera sljubljenih s avokadom i tunom, dok indijski oraščići služe kao popodnevni međuobrok. Indijski oraščići, kao superhrana koja obiluje esencijalnim vitaminima i mineralima, pridonose poboljšanju probave zbog značajnog sadržaja vlakana. Svojom sposobnošću sprječavanja naglog povećanja razine šećera u krvi, orasi posjeduju nizak glikemijski indeks. Bitno je napomenuti da je preporučeni dnevni unos 10 oraha.
