Pjevačica Lepa Brena je u Jugoslaviji bila najomilejnij ai nju su široke narodne mase prosto obožavale do te mjere da se to smatralo fenomenom. Početkom devedesetih ona se udala za Bobu Živojinovića.
Prošle su 33 godine otkako su Lepe Brena i Boba Živojinović spojeni u braku, a njihovo vjenčanje ne prestaje da plijeni pažnju javnosti. Svečanost održana 7. prosinca 1991. godine u raskošnoj dvorani hotela Intercontinental ostavila je upečatljiv dojam na sve prisutne. S pomnim planiranjem, obiljem zamršenih detalja i mnoštvom slavnih gostiju, ova je prigoda postigla legendarni status. Lepe Brena i Boba Živojinović postali su ikone zabavno-glazbenog krajolika bivše Jugoslavije zahvaljujući zajedničkom životnom i profesionalnom putu.
Njihova svadba, vrijedna oko 50.000 njemačkih maraka, okupila je oko 600 nazočnih iz različitih sektora javnog života. Značajan aspekt ceremonije bila je pedantna pažnja koju je par posvetio svakom detalju, uključujući sve od ekstravagantnih ukrasa do prepoznatljivih komponenti svadbenog programa. Svadba se održala u velikoj dvorani hotela Intercontinental, a među okupljenima se istaknuo i renomirani teniski stručnjak Jan Čiriak, koji je Bobi bio kum. Svadbena torta, visoka pet katova, bila je ukrašena jestivim prikazima teniskih reketa i gramofonskih ploča.
Ovi elementi ne samo da su poboljšali dekor prigode, već su predstavljali i spoj glazbene i sportske sofisticiranosti koji je definirao njihov zajednički život. Modni specifikum: Naime, vjenčanicu je po Breninim osobnim mjerama skrojila cijenjena modna kuća Dior, dok je Boba odjenula crni smoking iste prestižne kuće. Program i hosting: Vjenčanje je bilo lišeno političkih osoba, pa su novinari mogli slobodno kretati dvoranom, a značajan dio programa dirigirao je nitko drugi nego Saša Popović, koji je okupljene potaknuo na angažman u početnoj fazi ceremonije.
- Uz bogat program i vrhunsku gastronomsku ponudu – preko 650 različitih jela i čak 22 praseta pečena na ražnju – događaj je dodatno uljepšalo mnoštvo darova pristiglih sa svih strana svijeta putem više od 4000 pisama. Odgovarajući na pojedine kritike medija, Brena je naglasila da svi troškovi proizlaze iz zajedničkog rada, truda i zalaganja, naglasivši da je važno da se životu pristupa s optimizmom i da se poštuje svaka vjera i nacija.
Bonus tekst:
Sve veći broj znanstvenih istraživanja naglašava važnost cirkadijalnih ritmova u regulaciji inzulina i njihove učinke na kardiometaboličke procese. Na osjetljivost na inzulin značajno utječe vrijeme obroka, posebno u odnosu na doručak. Studije pokazuju da je osjetljivost tijela na inzulin povećana tijekom jutarnjih sati; obrnuto, konzumiranje doručka kasnije tijekom dana može dovesti do smanjene sposobnosti stanica da odgovarajuće odgovore na inzulin.
Večera i kasni obroci: Konzumacija večere u kasne sate, osobito kada su razine melatonina povišene, može ometati metabolizam hrane, posljedično povećavajući rizik od pretilosti i kardiovaskularnih bolesti. Istraživanja provedena 2020. potvrđuju da kasni obroci mogu pridonijeti debljanju i smanjenju metabolizma masti. Kardiometabolički rizici: smanjena osjetljivost na inzulin igra ključnu ulogu u nastanku inzulinske rezistencije, koja je povezana s upalom, disfunkcijom endotela i hipertenzijom—čimbenicima koji značajno povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Kako bi se ublažili ti rizici, stručnjaci savjetuju provedbu nekoliko bitnih strategija: Jutarnji doručak igra ključnu ulogu u održavanju optimalne osjetljivosti na inzulin. Važno je suzdržati se od kasnih večera. Konzumiranje hrane u ranim jutarnjim satima može poboljšati sposobnost tijela da učinkovitije metabolizira unesene hranjive tvari. Uravnotežena prehrana, zajedno s dosljednom tjelesnom aktivnošću, ključna je. Ove prakse pomažu u regulaciji razine glukoze u krvi i smanjuju vjerojatnost razvoja kardiometaboličkih stanja.
Naposljetku, važno je upamtiti da se održavanje dobrog zdravlja oslanja na pravovremene obroke, uravnoteženu prehranu i dosljednu tjelesnu aktivnost. Dok se sve više usredotočujemo na vanjske okolnosti, ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da briga o sebi služi kao kamen temeljac svih postignuća. Crpimo nadahnuće iz naših prošlih postignuća, a da pritom ostanemo budni pred nadolazećim izazovima, jer život obuhvaća spoj radosti, sjećanja i predanosti vlastitoj dobrobiti.
