Ljudi postaju sve više svjesni činjenice da je naše zdravlje povezano sa fizičkom aktivnosti i sa namirnicama koje konzumiramo. Pravilna prehrana je vrlo bitna posebno kod pojedinaca koji imaju preedispozicije za neke bolesti.
Srčane bolesti u našoj su zemlji vodeći uzrok smrti, a poznato je da prehrana ima značajnu ulogu u utjecaju na zdravlje srčanog mišića te pridonosi održavanju zdravih krvnih žila i normalnog krvnog tlaka. Dugovječnost ovisi o održavanju pravilne prehrane, ali postoje brojne zablude oko izbacivanja određenih namirnica iz naših prehrambenih navika.
Ključni aspekt postizanja pravilne prehrane ne leži u potpunoj zabrani “nepoželjne” hrane, već u prakticiranju umjerenosti i davanju prioriteta razumijevanju izvora i sastava hrane koju konzumiramo. Nema štete od konzumacije crvenog mesa. Prevladavajuća zabluda vrti se oko ideje da meso, osobito crveno meso, predstavlja prijetnju kardiovaskularnom blagostanju, što dovodi do toga da ga sve veći broj pojedinaca pogrešno izbacuje iz svojih prehrambenih izbora.
Prema riječima dr. Snežane Bašić, kardiologinje i specijalistice interne medicine, važno je napomenuti da meso i mesne prerađevine same po sebi nisu štetne za zdravlje srca. Štetnost povezana s ovim proizvodima proizlazi iz dodavanja aditiva i obrade na visokim temperaturama kojima su podvrgnuti. Uz to, treba voditi računa o podrijetlu mesa koje konzumiramo, kao i o podrijetlu svih ostalih namirnica, pa tako i povrća. Dr. Bašić naglašava da nijedna hrana, ako se konzumira u umjerenim količinama i odgovarajućeg podrijetla i sastava, zapravo nije štetna za srce.
Zapravo, takva hrana može biti korisna za tijelo. Prema dr. Bašiću, naše tijelo izvlači esencijalne hranjive tvari, posebice bjelančevine i masti, iz hrane koju konzumiramo, posebice mesa. Utjecaj na naše tijelo nije određen samom hranom, već prisutnošću štetnih tvari u njoj. Dr. Bašić se ne protivi konzumaciji mesa, posebice crvenog, ako ono ne sadrži hormone. Ova vrsta mesa je neophodna za ljudski organizam, dok se od mlađeg mesa preporučuje janjetina i jaretina.
- Piletina koja je genetski promijenjena Suprotno tome, liječnica ističe da se protivi uključivanju piletine u svoju prehranu, navodeći zabrinutost ne samo vezanu uz zdravlje srca već i funkciju imunološkog sustava. GMO piletina predstavlja prijetnju zdravlju srca jer se radi o genetski modificiranom organizmu koji nema proces prirodne selekcije. Ove kokoši su posebno uzgajane da imaju povećane grudi, koje su neproporcionalne u odnosu na ostale dijelove tijela.
U prošlosti su bataci i krilca bili glavni dijelovi piletine, a sada je fokus na bijelom mesu. Ova značajna promjena u sastavu piletine dovela je do zabrinutosti, posebno jer je uglavnom konzumiraju djeca koja bi zbog toga mogla doživjeti rani pubertet. Dr. Bašić ističe kako je genetski modificirana hrana veliki problem, iako je zabranjena. Nažalost, GMO proizvodi poput dječjeg mlijeka, čokolade i soje još uvijek se mogu pronaći u brojnim prehrambenim artiklima na tržištu.
Navedeno objašnjenje je da se hormonska neravnoteža i promjene na krvnim žilama izravno pripisuju konzumaciji genetski modificirane hrane, što dovodi do upalnih procesa. Prema riječima liječnika, unos hormona hranom može biti štetan za krvne žile jer svaki višak hormona djeluje kao toksin. Liječnica ističe i važnost okolišnih čimbenika, poput onečišćenja zraka, koji mogu utjecati na kvalitetu hrane koju konzumiramo.
Pijenje gazirane vode ne smatra se korisnim za zdravlje. Što se tiče pića koja ugrožavaju zdravlje srca, Bašić ističe štetan utjecaj gaziranih pića i prekomjerne konzumacije alkohola. Dok umjereni unos alkohola, što odgovara jednoj do dvije čašice alkoholnog pića, može imati pozitivan učinak na cirkulaciju i cjelokupnu tjelesnu funkciju, konzumacija alkohola u prekomjernim količinama može biti toksična za srčani mišić, objasnio je liječnik.
Za optimalno zdravlje srca, ona preporučuje uključivanje prirodnog koenzima K10 u vašu rutinu. Ovaj koenzim poznat je po svojoj sposobnosti opskrbe kisikom mitohondrija, staničnih struktura koje se nalaze u mišićnom tkivu. Hraneći srčani mišić na ovaj način, promiče opću kardiovaskularnu dobrobit. Valja napomenuti da liječnici upozoravaju na konzumaciju gazirane vode koja je popularna među našim stanovništvom.
Visoke razine ugljičnog dioksida u gaziranoj vodi mogu dovesti do zakiseljavanja tijela, što predstavlja potencijalnu štetu. Prema riječima dr. Bašića, konzumiranjem bilo kojeg oblika gazirane vode tijelo se jako zakiseli, što negativno utječe na krvne žile, srce i cjelokupno stanje. Povećana kiselost i smanjena razina kisika doprinose razvoju karcinoma. Dr. Bašić dalje pojašnjava da kiselost u krvi smanjuje koncentraciju kisika i povećava koncentraciju ugljičnog dioksida.
