Doktori se javno oglašavaju tokom ovih visokih temperatura da trebate što manje vremena provoditi na suncu kako ne biste doživjeli toplotni udar ili nešto više što može da ugrozi Vaše zdravlje.
Toplinski udar je najteža posljedica ekstremno visokih temperatura, kaže ugledni kardiokirurg dr. Miljko Ristić, ovo stanje karakterizira nizak krvni tlak, zbog čega mozak ima manje krvi nego što je potrebno. Toplinski udar je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva hitnu pomoć medicinskog stručnjaka jer je opasno po život. Točnije, naše tijelo obično održava temperaturu od 37,5 stupnjeva Celzijevih, bilo da je riječ o vrućini ili snježnoj mećavi. To je temperatura na kojoj je naše tijelo najučinkovitije.
Međutim, kako se živa u termometru povećava, tijelo mora trošiti više energije kako bi održalo svoju unutarnju temperaturu. To se može činiti očiglednim, ali zapravo počinje vršiti značajan pritisak na tijelo – a što su temperature veće, tijelo više pati. Ako je tjelesna temperatura iznad 40 Celzijevih stupnjeva, ona se ne može spustiti i možemo doživjeti toplotni udar, koji je smrtonosan. Simptomi toplinskog udara su: tjelesna temperatura viša od 40 stupnjeva Celzijusa.
Promijenjeno psihičko stanje ili ponašanje – zbunjenost, nemir, umor, delirij ili čak koma – svi ovi problemi pripisuju se problemima s disanjem. Mučnina i povraćanje – najčešći simptomi toplinskog udara ujedno su i najčešći uzroci. Klasični toplinski udar: prvenstveno pogađa starije, oslabljene ili mlađe osobe, osobito tijekom dana koji su izrazito vrući. Toplinski udar uslijed napora: prije svega šteti ljudima koji se bave fizičkim aktivnostima koje su i mučne i vlažne, poput sportaša ili radnika na otvorenom. Kakav je trenutni odgovor ako mislite da imate toplinski udar?
Upravljanje katastrofama odmah. Premjestite jedinku u zaštićeni ili hladni prostor i premjestite je na toplo ili sunčano područje što je prije moguće. Poštujte pojedinca: upotrijebite sve dostupne metode hlađenja, kao što su hladni oblozi, mokri ručnici ili ventilatori. Ako je moguće, stavite osobu u kadu s hladnom (ali ne ledenom) vodom. Hidratacija: ako je osoba svjesna svoje sposobnosti da pije, osigurajte joj bezalkoholna pića koja su osvježavajuća. srce.
Kako toplinski udar može izazvati srčani udar? Te krvne žile koje su propusne omogućuju niži krvni tlak i dovode do jačeg i bržeg otkucaja srca kako bi se krv tjerala kroz tijelo. To može uzrokovati blage simptome poput svrbeža, toplinske boli ili otečenih stopala jer se krvne žile počinju razrjeđivati. Međutim, ako je krvni tlak prenizak, organi neće dobiti dovoljno krvi i povećava se rizik od srčanog udara.
Osim toga, znojenjem tijelo gubi vodu i sol, što je najvažnije, mijenja se sastav tih dviju tvari u tijelu. Kako se znoj rasipa, toplina prisutna na koži se strahovito povećava. To, u kombinaciji s niskim krvnim tlakom, može uzrokovati iscrpljenost toplinom. Znakovi uključuju: vrtoglavicu, mučninu, umor i zbunjenost u pogledu uzroka pada krvnog tlaka. To povećava vjerojatnost srčanog udara. Toplinski udar najkobnija je posljedica previsokih temperatura, može biti smrtonosan, a naš ugledni kardiokirurg dr. Miljko Ristić objašnjava da ga karakterizira nizak krvni tlak, što dovodi do manjka krvi u mozgu.
– Ovisno o vremenskim prilikama, poput temperature, naše tijelo će povećati ili smanjiti krvne žile. Pri visokim temperaturama povećavaju se krvne žile, pojačava se znojenje, a tada je i krvni tlak često ispod normalnog. Toplinski stres najčešće je uzrokovan padom tlaka. Mozak ima manje krvi nego što je potrebno, pokušava to učiniti automatski i osjeća vrtoglavicu, a pacijent ima i ubrzan rad srca. To je uobičajeno u velikim gradovima, u srednjim regijama, a temperatura je viša jer se griju zidovi i asfalt. Svatko tko ima te simptome trebao bi se smjestiti u obližnji restoran ili na klupu i popiti sladoled ili osvježavajuće piće – kaže dr. Miljko Ristić, profesor medicine na UCL-u. Za osobu koja je doživjela toplinski udar najvažnije je promijeniti položaje i povećati visinu nogu uz dovoljno tekućine. S druge strane, važan je i liječnički pregled. – Nesvjestica je posljedica niskog krvnog tlaka i nedostatka vaskularizacije mozga. Podizanje nogu povećava volumen krvi koja putuje u središnji živčani sustav, to je najočitiji porast inteligencije. Čak i ako pacijent povraća, ključno je dati mu određenu količinu tekućine, npr. vode, te ga uz dopuštenje dr. Ristića dovesti u ordinaciju.
