U posljednje vrijeme, glavni razlog za odbacivanje ljetnog računanja vremena je bogatstvo znanstvenih istraživanja koja se provode diljem svijeta o zdravstvenim rizicima povezanim s manipulacijom sata. Ovo istraživanje dosljedno pokazuje negativne učinke ove prakse na zdravlje ljudi. Unatoč tome što je prije nekoliko godina Europska unija najavila namjeru odustajanja od pomicanja satova dva puta godišnje u korist jedinstvenog računanja, ova promjena tek treba biti provedena. Kraj ljetnog računanja vremena u Europi ove će godine nastupiti 29. listopada. Tijekom noći između 28. i 29. listopada u 3 sata ujutro kazaljke na satu pomaknut će se za jedan sat unatrag i pokazivati 2 sata ujutro. , dani su kraći, a noći duže, što dovodi do zimske depresije, promjena krvnog tlaka, glavobolja i povećane razdražljivosti kod nekih osoba.
Mnogi ljudi navode da se osjećaju umorno zbog kraćih dana. Za ublažavanje ovih učinaka stručnjaci kao praktična rješenja preporučuju izlaganje dnevnom svjetlu i šetnju. Europska komisija predložila je ukidanje pomicanja sata u Europskoj uniji, a Komisija je 2018. otvorila javnu raspravu o tom pitanju na koju je odgovorilo 4,6 milijuna. Prema izvješćima europskih medija u tom razdoblju, rasprostranjena rasprava o ukidanju ljetnog računanja vremena bila je izravna posljedica sve većeg pritiska različitih subjekata poput država članica, Europskog parlamenta, tvrtki i šire javnosti. Rezultati javnih konzultacija pokazali su da je čak 84% sudionika izrazilo podršku ukidanju ljetnog računanja vremena.
U trećem mjesecu 2019. godine Europski parlament donio je odluku o ukidanju prakse pomicanja satova dva puta godišnje. Ova promjena stupa na snagu iduće, 2020. godine. Zemlje članice dobile su rok do travnja 2020. da odluče hoće li uvesti ljetno ili zimsko računanje vremena. Prijedlog je bio da se države koje se odluče za ljetno računanje vremena odreknu pomicanja kazaljki na satu unatrag, dok bi one koje preferiraju zimsko računanje vremena kazaljke na satu vratile još jednom 31. listopada 2020. i time prekinule tu praksu. Pretpostavljeni ishod, nažalost, nije ostvaren. U ožujku 2020. godine, početak pandemije korona virusa rezultirao je provođenjem strogih epidemioloških mjera u većini europskih zemalja. Zbog ove krize pitanje izbora između ljetnog i zimskog računanja vremena nije dobilo prioritet. Do danas još nije donesena konačna odluka o ovom pitanju.
