GOTOVO SVI GA PIJU SVAKODNEVNO, uništava crijeva, izaziva moždane i srčane udare!

U danasnjem članku- objašnjavamo zbog čega umjetno zaslađena i gazirana pića ne treba automatski smatrati potpuno bezazlenim samo zato što ne sadrže šećer ili imaju malo kalorija. Dostupna istraživanja otvorila su pitanja o njihovoj mogućoj povezanosti s kardiovaskularnim problemima, probavnim tegobama, promjenama crijevnog mikrobioma i regulacijom šećera u krvi, ali je važno razlikovati uočenu povezanost od dokazane uzročnosti.

Dugoročna posmatračka istraživanja ukazala su na moguću povezanost umjetno zaslađenih pića s bolestima krvnih žila, dok se ispituje i njihov uticaj na probavu, metabolizam glukoze i crijevni mikrobiom. Rezultati ne potvrđuju da ovi proizvodi direktno izazivaju navedene bolesti, ali podržavaju preporuku da se piju umjereno.

Umjetno zaslađena pića mnogima su dio svakodnevne rutine, posebno kada žele smanjiti unos šećera i kalorija. Takav izbor može djelovati jednostavno, ali sastav ovih proizvoda i način na koji ih organizam obrađuje već godinama privlače pažnju naučnika, nutricionista i drugih zdravstvenih stručnjaka.

Posebno se proučavaju napici koji sadrže umjetna sladila poput aspartama i sukraloze. Pitanja se ne odnose samo na njihovu slatkoću, već i na moguće dugoročne učinke na krvne žile, metabolizam, probavni sistem i zajednicu mikroorganizama u crijevima.

Dugoročno istraživanje otvorilo pitanja o krvnim žilama

Jedna studija objavljena u stručnom medicinskom časopisu pratila je više od dvije i po hiljade ispitanika tokom deset godina. Cilj je bio procijeniti postoji li povezanost između konzumiranja pića s umjetnim sladilima i razvoja bolesti krvnih žila.

Rezultati su pokazali da su osobe koje su redovno pile takve napitke češće imale povećan rizik od moždanog udara, srčanog udara i drugih kardiovaskularnih poremećaja. Takav nalaz ne znači da je istraživanje dokazalo kako je umjetno zaslađeno piće direktno izazvalo te događaje.

Riječ je o dugoročnom posmatranju prehrambenih navika i zdravstvenih ishoda. Takve studije mogu prepoznati obrazac ili moguću vezu, ali ne mogu uvijek isključiti sve druge razlike između ispitanika. Na zdravlje srca i krvnih žila mogu istovremeno uticati ukupna prehrana, tjelesna aktivnost, postojeće bolesti i brojne druge životne navike.

Zbog toga nije opravdano tvrditi da će osoba koja povremeno popije dijetno gazirano piće zbog toga doživjeti srčani ili moždani udar. Rezultati prije ukazuju na potrebu da se učestala konzumacija proučava dalje i da se takvi proizvodi ne doživljavaju kao napici koji se mogu piti neograničeno.

Gaziranost može izazvati probavne tegobe bez obzira na sladilo

Uticaj gaziranih pića na probavu nije vezan samo za šećer ili umjetna sladila. Ugljendioksid koji stvara mjehuriće kod nekih ljudi može doprinijeti nadutosti i osjećaju pritiska u stomaku. Pojedini sastojci mogu biti povezani i sa žgaravicom ili iritacijom želuca.

Reakcija nije jednaka kod svih osoba. Neko može povremeno popiti gazirani napitak bez tegoba, dok druga osoba može brzo osjetiti nadutost, podrigivanje ili nelagodu. Zbog toga je korisno posmatrati vlastitu reakciju, količinu koja se popije i učestalost konzumiranja.

Posebno područje istraživanja predstavlja crijevni mikrobiom, složena zajednica mikroorganizama koji učestvuju u probavi, imunološkim funkcijama i drugim procesima u organizmu. Neke studije ukazuju na mogućnost da redovno uzimanje pojedinih umjetnih sladila kod dijela ljudi može promijeniti sastav crijevnih bakterija.

Takve promjene mogle bi imati veze s probavom, imunološkim odgovorom i općim zdravstvenim stanjem. Međutim, istraživanje mikrobioma još se ubrzano razvija, pa nije moguće sve zaslađivače, doze i reakcije različitih osoba svesti na jedan jednostavan zaključak.

Tvrdnja da umjetno zaslađena pića nužno „uništavaju crijeva“ bila bi jača od informacija koje pruža izvor. Preciznije je reći da se njihov mogući uticaj na crijevne bakterije proučava i da dosadašnji rezultati opravdavaju umjerenost.

Metabolizam i zamka oznake „bez šećera“

Naučnici proučavaju i mogu li određena umjetna sladila uticati na lučenje inzulina i način na koji tijelo reguliše glukozu. Istraživanja aspartama, sukraloze i drugih zaslađivača još nisu dovela do potpuno jednoznačnih rezultata.

To znači da se ne može tvrditi kako svaki umjetni zaslađivač kod svake osobe remeti šećer u krvi. Ipak, stručnjaci preporučuju oprez i umjerenost, posebno ljudima koji već imaju poremećaje metabolizma ili povećan rizik od dijabetesa.

Važan dio problema može biti i način na koji potrošači razumiju oznake na ambalaži. Izrazi „bez šećera“ i „bez kalorija“ mogu stvoriti utisak da je proizvod potpuno bezopasan ili da njegovo konzumiranje ne zahtijeva nikakvo ograničenje.

Takva percepcija ponekad utiče i na ostatak prehrane. Osoba može izabrati dijetno piće, a zatim tokom dana povećati unos drugih visokokaloričnih namirnica jer smatra da je prethodnim izborom „uštedjela“ dovoljno kalorija. U tom slučaju očekivana korist od zamjene napitka može biti umanjena ukupnim načinom prehrane.

Zbog toga se jedan proizvod ne može posmatrati odvojeno od cijelog dnevnog jelovnika. Održavanje tjelesne mase i metaboličkog zdravlja zavisi od ukupnog unosa hrane i pića, kretanja i drugih navika, a ne samo od toga sadrži li jedno piće šećer.

Umjereno konzumiranje gaziranih i umjetno zaslađenih napitaka, uz raznovrsnu prehranu, razlikuje se od navike da se oni piju često i u velikim količinama. Izvor ne određuje jednu količinu koja bi bila odgovarajuća za sve, pa se preporuka svodi na ograničavanje unosa i izbjegavanje uvjerenja da oznaka „dijetno“ automatski znači da nema mogućih nedostataka.

Voda ne sadrži umjetna sladila i ostaje najjednostavniji izbor za redovnu hidrataciju. Osobama kojima njen neutralan okus ne odgovara mogu pomoći komadići svježeg voća, krastavac ili menta, dok nezaslađeni čajevi nude još jednu mogućnost bez potrebe za industrijskim zaslađivanjem.

Promjena navika ne mora podrazumijevati naglo i potpuno izbacivanje svakog gaziranog napitka. Praktičan korak može biti postepeno smanjivanje učestalosti, zamjena dijela takvih pića vodom i obraćanje pažnje na probavne tegobe ili druge promjene koje se pojavljuju nakon konzumiranja.