Za kraj sedmice pripremili smo vam jedan vic da se malo nasmijete i opustite pred vikend. Poznato je da smijeh liječi i pomaže našoj psihi i upravo iz tog razloga se javila potreba za doskočicama i vicevima.
Suljo, Mujo i Haso, omiljeni trio likova u bosanskim vicevima, uvijek nasmiju. Današnja šala s njima nije iznimka. Glavni cilj šale je izazvati smijeh kod osobe kojoj je namijenjena, a to se postiže predstavljanjem zadivljujuće i zabavne priče.
Bosanskohercegovački humor obiluje vicevima koji ističu istaknute ličnosti kao što su Mujo, Suljo, Fata, Huso i Haso. Trajne priče usredotočene na “Muju i Sulju” postale su legendarne, igrajući ključnu ulogu u kulturi bosanske komedije. Široka slava ovih duhovitih anegdota prešla je granice Bosne i Hercegovine, odjeknuvši cijelim Balkanskim poluotokom.
Ovi sažeti narativi, koji obuhvaćaju šale, duhovite izreke i nezaboravne citate, imaju za cilj izazvati smijeh svojim neočekivanim i nekonvencionalnim zaključcima. Izraz “VIC”, izveden iz indogermanskog izraza “WITZ”, sažima bit humora i svega što je ugodno. Smatran pionirom teorije humora, Platon je humor doživljavao kao spoj užitka i boli.
Dok su se bezbrojne šale i duhovite izreke prenosile generacijama, svakodnevno se smišljaju nove, pokrivajući širok raspon tema. Unutar balkanske regije, određene virtualne figure postale su stalna prisutnost u vicevima i duhovitim izrekama, poput Muje i Hase, Ivice, Perice, plavuša i pojedinaca raznih nacionalnosti.
- Važno je napomenuti da ove karakterizacije ne odražavaju nužno stvarnost, već su se razvijale tijekom vremena. Popularnost Muje i Hase rasla je kroz njihove televizijske skečeve u kojima su gostovali Milan Pavlović i Enes Bešlagić. Šale služe kao sažeta verzija književnog izraza, obično se dijele kroz izgovorenu riječ, s namjerom da se razonode. To postižu pružanjem jezgrovitog prikaza scenarija, događaja ili pojedinca, dok naglašavaju jezične zamršenosti ili paradokse koji izazivaju smijeh.
Često se u šalama iskorištavaju višestruka tumačenja riječi, proturječnosti svojstvene svakodnevnim iskustvima ili skrivene implikacije široko rasprostranjenih uvjerenja. Na komični učinak šale često utječu specifične društvene ili političke okolnosti u kojima je nastala. Nadalje, komičarevo dosljedno uključivanje određenih arhetipova likova služi za pojačavanje duhovitog ishoda.
Vicevi o plavušama, kojih ima dosta već duže vrijeme, ne samo da su dugo vremena poštedjeli plavuše od vrijeđanja, već imaju i dužu i kompleksniju povijest nego što bi se moglo pretpostaviti. Rašireno mišljenje o plavušama dovelo je do toga da čak i znanstvenici provode istraživanja kako bi utvrdili valjanost stereotipa o njihovoj inteligenciji.
Rezultati istraživanja Sveučilišta Ohio otkrili su da prosječni IQ rezultati pojedinaca koji su sudjelovali u testu variraju ovisno o boji kose. Plavuše su dobile prosječni IQ od 103,2, brinete su imale nešto niži rezultat od 102,7, a crvenokose su imale prosječni IQ od 101,2. Zanimljivo je da su crnke imale najniži prosječni IQ od 100,5.
Unatoč ovim rezultatima, važno je napomenuti da se tvorci viceva nisu ispričali za održavanje stereotipa o plavušama, niti su se fokusirali na pogrdne šale o inteligenciji crnih žena. Jeste li ikada razmišljali o podrijetlu ovog mita? Proizlazi li to iz ikonične Marilyn Monroe ili nesretnih okolnosti koje su je okruživale? Možda se to može zahvaliti Pameli Anderson i njezinim povećanim grudima? Ne baš.
Čini se da mit o “glupim plavušama” prethodi ovim modernim primjerima. U davna vremena se kaže da su žene sa svijetlom kosom imale poteškoća. Brojni pojedinci pokušali su posvijetliti svoju kosu nizom prirodnih metoda, što je postalo meta općeg ismijavanja. Međutim, što ih je na to motiviralo?
Odgovor leži u njihovoj želji da zaokupe pažnju muškaraca. Privlačnost plave kose često se pripisuje njezinoj povezanosti s mladošću i nevinošću, jer se uglavnom vidi kod djece koja prirodno imaju svjetliju kosu. Ova povezanost s plavušama također može pridonijeti određenim predrasudama ili predrasudama.
