U našoj regiji su posljednjih dana temperature gotovo dostigle 40 stepeni Celzijusa na što nismo navikli i to jako utiče na naše zdravlje. Nije preporučljivo kretati se na otvorenom ali ni stalno držati klimu upaljenu.
Dr. Andrej Kovačević, specijalist interne medicine, uz dr. Dalibora Dragišića, kardiologa iz KBC-a “Dragiša Mišović”, ističu koliko je važno poslušati njihove upute tijekom srpanjskih vrućina koje se očekuju. Prisjećajući se toplijeg ljeta u Srbiji, meteorolozi upozoravaju da je intenzitet sunca sve veći, što predstavlja potencijalnu opasnost po zdravlje.
Ključno je slijediti njihove savjete kako biste izbjegli ozbiljne zdravstvene probleme uzrokovane ovim ekstremnim vrućinama. Kako bismo zaštitili krvne žile i održali zdravlje srca tijekom najtoplije sezone, davanje prioriteta prevenciji ključno je za ublažavanje potencijalnih problema. Povišene temperature mogu značajno utjecati na dobrobit našeg kardiovaskularnog sustava.
To je prvenstveno zbog dva čimbenika: povišenog atmosferskog tlaka i povećanja gustoće krvi, također poznatog kao hiperkoagulabilnost. Pojedinci koji su posebno osjetljivi na ove učinke uključuju one s već postojećim srčanim oboljenjima, osobe koje su nedavno doživjele srčani ili moždani udar, pacijente s hipertenzijom, pretile osobe, osobe s poviješću koronarne bolesti i one s dijabetesom. Ovu je spoznaju za “eKliniku” podijelio dr. Kovačević, stručnjak interne medicine.
Prema njegovoj perspektivi, ključno je dati prioritet unosu tekućine tijekom tog vremena kako bi se spriječila dehidracija, gubitak minerala i rizik od toplinskog udara. Ključno je izbjegavati izravno izlaganje suncu između 11 i 17 sati, kada su temperature najviše, a atmosferski tlak najviši. Ova je preporuka posebno važna za osobe s kardiovaskularnim bolestima.
- Potrebno je prilagoditi naše planove liječenja promjenjivim vremenskim uvjetima jer toplija razdoblja mogu dovesti do nižeg krvnog tlaka nego inače. Stoga je bitno konzultirati se sa svojim kardiologom prije bilo kakvih promjena. Liječnik u tom pogledu ističe važnost termoregulacije. Održavanje postupne prilagodbe naše tjelesne temperature kako bi odgovarala vanjskoj temperaturi od najveće je važnosti.
U situacijama kada je vanjska temperatura pretjerano visoka, postavljanje klima uređaja na vrlo niske temperature (ispod 20 stupnjeva Celzijusa) može dovesti do naglog skupljanja ili grčenja arterija. To može rezultirati s dva potencijalna ishoda: pojavom aritmija ili čak izravnim srčanim udarom. Kako bismo spriječili takve rizike, ključno je regulirati klimu na umjerenoj temperaturi od 22 do 24 stupnja Celzijusa i dopustiti da se postupno priviknemo na te uvjete.
U ljetnim mjesecima ključno je prilagoditi prehranu uključivanjem raznovrsnog voća, povrća, vlakana, ribe, puretine i orašastih plodova, a pritom voditi računa o smanjenju unosa soli. Što se tiče tjelesne aktivnosti, osobe s kardiovaskularnim bolestima mogu se baviti umjerenom tjelovježbom, prilagođenom njihovoj dobi, specifičnim temeljnim zdravstvenim stanjima, propisanim lijekovima i prevladavajućim vanjskim uvjetima.
Dr. Dalibor Dragišić, interventni kardiolog KBC-a “Dragiša Mišović”, istaknuo je povezanost naglih vremenskih promjena i njihovog utjecaja na krvne žile, često dovodeći do hipertenzivnih reakcija i tromboze. Kada je riječ o srčanom udaru, brza reakcija je ključna. Pacijent mora odmah prepoznati simptome i odmah kontaktirati hitnu pomoć. Bol u prsima smatra se pozivom visokog prioriteta, što zahtijeva hitnu akciju medicinskih stručnjaka.
Nakon postavljanja dijagnoze infarkta miokarda, bitno je odrediti najučinkovitiji pristup liječenju, bilo da uključuje konzervativne mjere ili umetanje stenta angioplastikom. O tome dr. Dragišići govori: Prema riječima dr. Dragišića, vrijeme ima presudnu ulogu u spašavanju srčanog mišića tijekom teškog srčanog udara. Što je odgoda duža, veća je šteta nanesena srčanom mišiću.
U ovoj kritičnoj situaciji greške su nedopustive, a brzo donošenje odluka je od iznimne važnosti. Naglašava da je hipertenzija bolest koja, ako se ne liječi, može uzrokovati značajnu štetu kada se simptomi konačno pojave. Mnogi su se pojedinci navikli živjeti s visokim krvnim tlakom, dosežući razine od 150 ili 160 preko 90 ili 100.
Međutim, ovo je stanje tiha bolest koja možda neće uzrokovati nikakvu bol godinama, ali kad se jednom dogodi, često je previše kasno. Najčešća komplikacija povezana s povišenim krvnim tlakom je pojava srčanog ili moždanog udara. Zanimljivo, značajan dio naših pacijenata su oni koji su prethodno imali visoki krvni tlak i možda su čak bili liječeni u prošlosti. Vjerovali su da su izliječeni kada njihov krvni tlak dosegne normalnu razinu.
Nažalost, nakon desetak godina vraćaju nam se kao hitni slučajevi kojima je potrebno angiosalno liječenje. Ključno je pratiti krvni tlak i razinu kolesterola, kao i prisutnost dijabetesa jer su sve to faktori rizika za srčani i moždani udar, objašnjava dr. Dragišić.
