KUĆA VAM SMRDI NA VLAGU, ZIDOVI SE CRNE?? EVO kako da se REŠITE ove NAPASTI, kao da je nikad nije bilo!

 

U današnjem članku donosimo korisne savjete za prepoznavanje uzroka vlage u domu, sigurno uklanjanje manjih površina zahvaćenih plijesni i sprečavanje njenog ponovnog pojavljivanja. Objašnjavamo i koje svakodnevne navike pogoduju stvaranju kondenzacije te kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Zašto zidovi u kući postaju crni?Crne ili tamnozelene mrlje na zidovima najčešće su znak razvoja plijesni. Riječ je o gljivicama koje se razvijaju u uslovima povećane vlažnosti i mogu se pojaviti na različitim površinama.

Posebno su česte u uglovima prostorija, iza velikih ormara, oko prozora, na vanjskim zidovima i u kupatilima.Najvažniji uslov za razvoj plijesni jeste prisustvo vlage. Bez rješavanja njenog izvora, problem se može ponavljati čak i nakon temeljitog čišćenja.

Uzroci mogu biti različiti. U pojedinim domovima problem nastaje zbog nedovoljne ventilacije, dok je u drugim slučajevima povezan s lošom izolacijom, prodorom kišnice, oštećenim vodovodnim instalacijama ili vlagom koja prodire iz temelja.

Zbog toga nije dovoljno samo ukloniti tamnu mrlju. Potrebno je utvrditi zbog čega se određena površina stalno vlaži.

Kondenzacija je jedan od najčešćih problema tokom zime

Tokom hladnijih mjeseci u zatvorenim prostorijama često se nakuplja vodena para. Nastaje prilikom kuhanja, tuširanja, sušenja odjeće i drugih svakodnevnih aktivnosti.

Kada topao i vlažan zrak dođe u dodir s hladnom površinom, dio vodene pare može se pretvoriti u kapljice vode.

Ovaj proces naziva se kondenzacija.

Upravo kondenzacija često objašnjava zbog čega se plijesan pojavljuje oko prozora, na hladnim zidovima i iza namještaja.

Problem može biti izraženiji u slabo izolovanim prostorijama, gdje su površine zidova tokom zime znatno hladnije od zraka.

Ako se vlaga svakodnevno zadržava na istim mjestima, stvaraju se povoljni uslovi za razvoj plijesni.

Prvi korak: Otkrijte odakle dolazi vlaga

Prije upotrebe bilo kakvog sredstva za čišćenje važno je pažljivo pregledati prostoriju.

Ako se mrlje pojavljuju isključivo tokom zime, naročito u uglovima i oko prozora, moguće je da je glavni problem kondenzacija.

Međutim, ako je zid stalno mokar, boja se ljušti ili se mrlja širi nakon kiše, potrebno je provjeriti postoji li prodor vode.

Vlažne površine koje nastaju zbog oštećenih cijevi, krova ili fasade zahtijevaju otklanjanje građevinskog ili vodovodnog problema.

Nijedno sredstvo za čišćenje ne može trajno riješiti problem ako voda nastavlja prodirati u zid.

Kako sigurno ukloniti manju površinu zahvaćenu plijesni?

Kod manjih površina na tvrdim, neporoznim materijalima moguće je obaviti čišćenje uz odgovarajuću zaštitu.

Prije početka potrebno je staviti zaštitne rukavice, naočale koje štite oči i odgovarajuću respiratornu masku, poput N95 ili FFP2.

Prostoriju treba provjetravati, a osobe koje imaju astmu, hronične plućne bolesti, oslabljen imunitet ili izraženu osjetljivost na plijesan ne bi trebale same obavljati ovakve poslove.

Na tvrdim površinama plijesan se često može ukloniti vodom i odgovarajućim deterdžentom.

Površinu treba pažljivo očistiti, ukloniti vidljive naslage i zatim je potpuno osušiti.

Posebno je važno izbjegavati postupke koji nepotrebno raspršuju prašinu i spore plijesni u zrak, poput agresivnog suhog četkanja.

Materijali poput oštećenog gips-kartona, tapeta, tepiha i pojedinih vrsta izolacije mogu upiti vlagu duboko u svoju strukturu. U takvim slučajevima površinsko čišćenje često nije dovoljno.

Ako je plijesan zahvatila veću površinu, približno jedan kvadratni metar ili više, ili se pojavila nakon ozbiljnog prodora vode, preporučuje se stručna procjena.

Da li je izbjeljivač najbolje rješenje?

Jedna od najčešćih grešaka jeste pretpostavka da se svaka pojava plijesni može riješiti jakim hemijskim sredstvima.

Izbjeljivači na bazi hlora mogu promijeniti izgled tamnih naslaga, ali njihova upotreba nije uvijek potrebna niti predstavlja trajno rješenje.

Stručne smjernice za uklanjanje plijesni ne preporučuju rutinsku upotrebu hlornog izbjeljivača za svaku površinu.

Posebno je opasno miješati izbjeljivač sa sirćetom, amonijakom, sredstvima za čišćenje toaleta ili drugim hemikalijama.

Takve kombinacije mogu osloboditi opasne plinove koji nadražuju disajne puteve i mogu izazvati ozbiljna zdravstvena oštećenja.

Ako se koristi specijalizovano sredstvo protiv plijesni, potrebno je strogo poštovati uputstvo proizvođača i provjeriti odgovara li materijalu koji se čisti.

Redovno provjetravanje može napraviti veliku razliku

Jedna od jednostavnih navika koja može pomoći u kontroli vlage jeste redovna izmjena zraka u prostorijama.

Tokom zime mnogi gotovo ne otvaraju prozore kako bi sačuvali toplinu. Međutim, u prostorijama bez odgovarajuće ventilacije vodena para se može nakupljati.

Kratko i intenzivno provjetravanje, uz prilagođavanje vanjskim vremenskim uslovima, može pomoći da se ukloni dio vlažnog zraka iz doma.

Posebno je važno osigurati ventilaciju nakon tuširanja, kuhanja ili sušenja odjeće.

Kuhinjske nape i ventilatori u kupatilu najbolji su kada vlažan zrak odvode direktno van objekta.

Ako uređaji samo kruže zrak unutar prostorije, njihova sposobnost uklanjanja vlage može biti ograničena.

Kolika vlažnost zraka treba biti u kući?

Previsoka relativna vlažnost zraka povećava vjerovatnoću kondenzacije i razvoja plijesni.

Za mnoge stambene prostore korisno je održavati relativnu vlažnost približno između 30 i 50 posto, uz prilagođavanje temperaturi i uslovima u prostoriji.

Vlažnost je poželjno držati ispod 60 posto.

Jednostavan higrometar može pomoći da se utvrdi kolika je vlažnost zraka u različitim dijelovima doma.

Ako uređaj često pokazuje visoke vrijednosti, potrebno je poboljšati ventilaciju i provjeriti postoji li dodatni izvor vlage.

U određenim situacijama koristan može biti i odvlaživač zraka.

Takvi uređaji uklanjaju dio vlage iz zraka, ali ne mogu riješiti curenje vode kroz krov, cijevi ili oštećenu fasadu.

Zašto se plijesan često pojavljuje iza ormara?

Veliki komadi namještaja postavljeni neposredno uz hladne vanjske zidove mogu ometati cirkulaciju toplijeg zraka.

Zbog toga prostor iza ormara ili komode može ostati hladniji i vlažniji od ostatka sobe.

Ukoliko se na takvom mjestu javlja kondenzacija, plijesan se može razvijati dugo prije nego što je ukućani primijete.

Pomjeranje namještaja nekoliko centimetara od zida može poboljšati cirkulaciju zraka, ali neće riješiti problem ozbiljne vlage ili loše izolacije.

Posebno je korisno povremeno pregledati prostor iza namještaja koji se nalazi uz vanjske zidove.

Ako se tamo pojavljuju tamne mrlje, važno je provjeriti njihovu veličinu i stanje materijala.

Sušenje odjeće u zatvorenom prostoru može povećati vlagu

Tokom hladnijih mjeseci odjeća se često suši u dnevnim ili spavaćim sobama.

Dok se veš suši, voda iz tkanine prelazi u zrak i povećava njegovu vlažnost.

U prostorijama s nedovoljnom ventilacijom to može dodatno pogodovati kondenzaciji na hladnim površinama.

Ako nemate mogućnost sušenja odjeće na otvorenom, preporučuje se korištenje dobro provjetrenog prostora ili odgovarajućeg uređaja za sušenje.

Važno je i da sušilice koje zahtijevaju odvod vlažnog zraka budu pravilno priključene.

Kada je potrebno pozvati stručnjaka?

Iako se manje površinske naslage mogu ukloniti samostalno, postoje situacije u kojima čišćenje nije dovoljno.

Stručna pomoć posebno je važna kada plijesan zahvata veću površinu, stalno se vraća, pojavljuje se nakon poplave ili postoji sumnja da se proširila unutar zida.

Problem zahtijeva dodatnu pažnju i kada se materijal raspada, kada je izolacija natopljena vodom ili se neugodan miris zadržava uprkos čišćenju.

Prekrivanje plijesni novom bojom nije zamjena za uklanjanje kontaminiranog materijala i sanaciju izvora vlage.

Prije bojenja zid mora biti očišćen, suh i odgovarajuće pripremljen.

U suprotnom se tamne mrlje mogu ponovo pojaviti ispod novog premaza.

Zašto problem vlage ne treba ignorisati?

Plijesan u zatvorenom prostoru može negativno uticati na osobe koje imaju alergije, astmu ili druge respiratorne poteškoće.

Kod osjetljivih osoba izloženost može biti povezana s kašljem, nadražajem očiju, začepljenim nosom i pogoršanjem postojećih tegoba.

Nije moguće samo na osnovu boje naslage procijeniti koliko je određena vrsta plijesni opasna.

Zbog toga svaku vidljivu pojavu treba ozbiljno shvatiti i ukloniti njen uzrok, bez nepotrebnog izazivanja panike.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prostorijama u kojima borave djeca, starije osobe i članovi domaćinstva s hroničnim zdravstvenim problemima.

Male promjene u svakodnevnim navikama

Kontrola vlage u domu često podrazumijeva kombinaciju više jednostavnih postupaka.

Redovno provjetravanje, pravilno korištenje ventilacije, održavanje stabilne temperature i brzo uklanjanje vode s mokrih površina mogu pomoći u smanjenju uslova pogodnih za razvoj plijesni.

Posebno je važno obratiti pažnju na prozore na kojima se često stvaraju kapljice vode, kao i na uglove prostorija koji ostaju hladni.

Ukoliko primijetite prve znakove kondenzacije, pravovremeno reagovanje može spriječiti širenje problema.

Dom bez plijesni ne zavisi od jednog čudesnog sredstva, već od pravilne kontrole vlage, održavanja objekta i sigurnog čišćenja zahvaćenih površina.