Moždani udar zajedno sa srčanim udarom čini jedan od najčešćih uzroka smrtnosti u svijetu a na žalost iako postoje neki simptomi koji se javljaju ranije, malo ko ih primjeti i prepozna te se na vrijeme obrati doktoru. Poznati stručnjak je u jednoj emisiji govorio upravo o tome.
U Srbiji godišnje gotovo 25.000 pacijenata podlegne moždanom udaru, što zemlju svrstava među vodeće po učestalosti novih slučajeva. Neurolog dr. Aleksa Pejović upoznaje nas s specifičnim simptomima koji mogu pravovremeno signalizirati početak moždanog udara. Naglasio je da do 150 čimbenika može igrati ulogu u incidenciji moždanog udara, a ono što najviše zabrinjava je to što većina tih čimbenika ostaje uglavnom nevidljiva. Mnogi čimbenici rizika povezani s moždanim udarima su asimptomatski, što rezultira time da pojedinci ne znaju za njihovo postojanje.
U našem društvu, mišljenje da pojedinac nikada nije tražio liječničku pomoć često se gleda u povoljnom svjetlu. Iako to može značiti način života koji karakterizira zdravlje, to zapravo ukazuje na nedostatak dosljedne samodiscipline. Posljedično, pojedinci mogu doživjeti kronična stanja poput visokog krvnog tlaka koji traje 20 godina, dijabetesa koji traje deset godina i povišene razine lipida u krvi 15 godina, što sve povećava rizik, smatra dr. Pejović. Koji su mehanizmi odgovorni za nastanak moždanog udara?
Pojasnio je da se moždani udari klasificiraju u dvije različite kategorije: ishemijski moždani udar, koji je posljedica začepljenja krvne žile, i hemoragijski moždani udar, koji uključuje krvarenje i povezan je s većom stopom smrtnosti. Doktor Pejović je naveo da moždani udar nastaje kada dođe do začepljenja krvne žile koja opskrbljuje mozak esencijalnim kisikom i hranjivim tvarima ili kada ta žila pukne i dođe do krvarenja unutar mozga. Dr Pejović ističe da, srećom, posjedujemo znanje da prepoznamo znakove moždanog udara.
Prema Pejoviću, simptomi ovise o određenom području mozga koje opslužuje kompromitirana krvna žila, bilo da je začepljena ili pukla. On objašnjava da iako se simptomi mogu razlikovati, najčešći su: Najčešći znak moždanog udara je prisutnost slabosti na jednoj strani tijela, koja se obično manifestira kao nedostatak snage u ruci i nozi ili, alternativno, kao slabost ili nespretnost koja zahvaća samo ruku ili nogu. Drugi mogući simptomi mogu uključivati probleme u govoru i smanjeno vidno polje. Ključno je prepoznati da se ti simptomi mogu pojaviti iznenada, trenutno ili unutar nekoliko minuta.
U takvim slučajevima, liječnica je istaknula važnost pravovremenog javljanja hitnoj medicinskoj pomoći. Neuroni mogu osjetiti nedostatak kisika i vitalnih hranjivih tvari u samo pet minuta. Iako postoje terapijske intervencije koje mogu ublažiti učinke moždanog udara, neuronska smrt nastupa gotovo odmah, što rezultira neizbježnim oštećenjem. Posljedično, primarni cilj je održati onoliko moždanih funkcija koliko je to moguće u sljedećim satima.
Pravovremeni pristup hitnoj medicinskoj pomoći uvelike poboljšava prognozu. Dr Pejović napominje da začepljenja uglavnom nastaju na karotidnim arterijama. Što točno definira lakši moždani udar? Manji moždani udar identificira se blagim neurološkim nedostatkom koji dovodi do određene razine slabosti u ruci ili nozi. Razlika je jasna, budući da se potpuni gubitak funkcije ruke ili noge naziva hemiplegija, dok se manja slabost naziva hemipareza. Naime, postoje značajne razlike između ova dva stanja. Medicinski stručnjaci pokazuju da su ukupni izgledi za manje moždane udare optimističniji, s obzirom na to da je oporavak obično učinkovitiji, a stopa smrtnosti niža.
Nadalje, ističe se da je jedna od obveza neurologa i prevencija moždanog udara. Prevencija se može kategorizirati u različite razine, a primarna prevencija je najvažnija na populacijskoj razini, jer nastoji spriječiti nastanak moždanog udara. Međutim, kada se šteta dogodi – često iznenada – naglasak prelazi na sekundarnu prevenciju, čiji je cilj spriječiti ponavljanje takve štete. Istraživanja pokazuju da oko 30% moždanih udara, kada se procijeni na populacijskoj razini, implicira da se od 25 000 pojedinaca koji će pretrpjeti moždani udar, očekuje se da će približno 30% doživjeti naknadni događaj.
- Prevencija ovog ponavljanja je doista moguća. Razdoblje najvećeg rizika nastupa unutar prve godine nakon početnog moždanog udara, s procjenama koje pokazuju da oko 50% pacijenata može doživjeti još jedan moždani udar tijekom tog vremenskog okvira. Dok se rizik smanjuje u narednim godinama, on i dalje postoji, prema liječniku. Nadalje, dob više nije odlučujući faktor u učestalosti moždanog udara. Liječnik navodi da postoji 150 mogućih uzroka moždanog udara. U mlađih osoba uzroci se razlikuju od onih uočenih u starijih populacija. Obično su to neuobičajena i atipična stanja, zajedno sa sklonošću zgrušavanju krvi, među raznim drugim čimbenicima.
Nadalje, pojavio se alarmantan trend: udio pojedinaca unutar ove dobne skupine koji su pretrpjeli moždani udar raste, što se pripisuje konvencionalnim čimbenicima rizika povezanim s moždanim udarima, kao što su: Pretilost i dijabetes su značajni problemi. Naglašava da se tradicionalno predviđalo da će muškarci početi koristiti alkohol kao sredstvo za ublažavanje stresa do svoje 40. godine. Ipak, liječnik primjećuje zabrinjavajući trend: sve veći broj pojedinaca u 20-ima i 30-ima pribjegava alkoholu u terapeutske svrhe. Nadalje, migrene mogu djelovati kao pokazatelji nadolazećeg moždanog udara.
Izrazio je da migrene koje se javljaju s aurom ukazuju na povećani rizik od moždanog udara. Medicinski stručnjaci navode da su osobe koje imaju redovite migrene bez aure klasificirane kao niskorizične. Iako glavobolje nisu često povezane s najčešćim oblicima moždanog udara, one se mogu pojaviti u 5-10% slučajeva. Nasuprot tome, u kontekstu hemoragičnog moždanog udara, koji uključuje rupturu krvne žile, glavobolja može djelovati kao ključni znak moždanog udara. Naglašeno je da, iako je nepotrebno reagirati uznemireno na svaku glavobolju, postoji određena vrsta kranijalne nelagode koja zahtijeva hitnu pozornost.
