Tradicionalno se za najradosniji kršćanski praznik Uskrs koji uvijek pada u nedelju jaja farbaju na Veliki petak. Danas vam donosimo riječi oca Predraga Popovića koji smatra da je neophodno znati jednu stvar.
Uskrs, koji se smatra najvećim blagdanom, osvjetljava otac Predrag Popović, koji se osvrće na različita pitanja i tradicije vezane uz slavlje. Uskrs, poznat i kao Paskrs, smatra se najvećim blagdanom u spomen na muku i uskrsnuće Spasitelja Isusa Krista. Iako se tradicije mogu razlikovati u različitim regijama, središnji element svakog običaja je ukrašavanje jaja, koja služe kao simbol novog života.
- U svjetlu brojnih nejasnoća koje vladaju među vjernicima, otac Predrag Popović koristi priliku da, uoči ovog značajnog događaja, rasvijetli značaj praznika i otkloni rasprostranjene nesporazume. Započeo je posljednji tjedan Uskrsnog posta koji nas vodi do Velikog petka, farbanja jaja, Velike subote i naposljetku najznačajnijeg dana, nedjelje, kada se spominjemo Kristova uskrsnuća. Ove godine svi kršćani slave Uskrs na isti datum. Iako su neki običaji zajednički, drugi se razlikuju, što često dovodi do upita i nesporazuma.
Otac Predrag tvrdi: “Oni koji istinski shvaćaju bit blagdana – bio to Božić, Uskrs ili Sveta tri kralja – suzdržat će se od prosvjeda. Naši najbolji uzori su djeca, koja ta slavlja prihvaćaju s radošću od srca, za razliku od ‘mudrih’ pojedinaca koji se neprestano raspituju o biblijskim izvorima. Taj je fenomen usko povezan s identitetom ljudi, njihovi običaji i način života. Napominje da je Crkva kroz povijest pomno ispitivala običaje, prihvaćajući one koji su se smatrali korisnima, dok je odbacivala one koji su smatrani štetnima.
Osim toga, neki poganski običaji su kristijanizirani, čime su im dali novi značaj. Naše iskustvo je napredovalo postupnijim tempom, jer je naš povijesni fokus bio na preživljavanju, a ne na teološkim pitanjima. Smatramo da nam dosta nedostaje pismenosti – bilo gramatičke, jezične, kulturološke ili duhovne. Proces uspostavljanja koherentnosti može zahtijevati dosta vremena, ako je to uopće moguće. U međuvremenu, moramo se boriti s ljudima, vremenom i okolnostima koje trenutno imamo na raspolaganju. Uzajamni odnos između nas se zrcali; kako se mi ponašamo prema vama, tako i vi prema nama.
U konačnici, opće uskrsnuće će riješiti preostala pitanja. Farbanje jaja služi više kao simbol nego kao praznovjerje. Često se pojavljuju upiti poput: “Što ako se prvo jaje razbije?” ili “Je li dopušteno farbati jaja ako je u obitelji bio smrtni slučaj?” Otac Predrag tvrdi da ova pitanja proizlaze iz pogrešnog tumačenja temeljne prirode prakse. Razumijevanje Kristova identiteta, razloga njegova utjelovljenja, njegove patnje i njegova uskrsnuća omogućuje nam da čin bojanja jaja promatramo kao dodatni izraz te vjere.
Simbolika prožima našu okolinu – predstavljena elementima kao što su golub, maslinova grančica, srce ili križ – stoga jaje ispunjava svoju važnu ulogu. Nasuprot tome, ako promatramo tradiciju bez pratećeg znanja i razumijevanja, one se samo pretvaraju u uobičajeni folklor i praznovjerje. Poseban naglasak stavljen je na prikladno nazvan “čuvar”, koji se odnosi na početno crveno jaje koje se čuva do sljedećeg Uskrsa. Pas čuvar služi kao prirodni amblem, predstavlja Bijelog anđela koji potvrđuje prazninu Kristova groba.
Tradicionalno, odležano jaje treba biti sahranjeno u dvorištu, obično ispod stabla, ili, za one koji žive u stanu, u lonac. To odražava skladan odnos između prirode i njezinih elemenata. „Započinjemo novi ciklus sa svježim jajetom, očekujući ne samo Kristovo uskrsnuće nego i vlastitu obnovu. Običaji koji se prakticiraju uoči Uskrsa imaju značajnu vrijednost za vjernike, djelujući kao simbolično sredstvo okajanja za patnju koju je Isus doživio. Veliki ponedjeljak označava početak sedmog korizmenog tjedna, koji se naziva Veliki ili Veliki tjedan.
Prema crkvenoj tradiciji, ovaj tjedan se smatra “velikim” zbog izvanrednih djela koja je Isus Krist učinio u to vrijeme. Pobijedio je smrt, nadvladao grijeh i uklonio prokletstvo s čovječanstva, čime je olakšao put do neba. Ovo je razdoblje označeno kao takvo zbog pojačanog žara molitava, bdijenja i posta koji se tijekom njega drže. Naime, ova oznaka je izvedena iz folklora; u Leskovačkoj kotlini i istočnoj Srbiji parovi se tijekom ovog tjedna suzdržavaju od sklapanja braka.
Ovo se vrijeme smatra ključnim razdobljem pripreme za Uskrs, koje karakterizira značajan rad, u oštroj suprotnosti sa sljedećim tjednom kada se većina aktivnosti zaustavlja. U jugoistočnoj Srbiji ovaj tjedan se naziva zavalita. Tijekom tog vremena održava se rigorozan post, koji dopušta samo minimalnu hranu jednom dnevno, poput vode ili kave, pri čemu se čak i stoka mora suzdržavati od hrane. Za razliku od Cvjetnice, ovo je razdoblje lišeno pjesme i plesa.
