Iako je već duboko ušao u devetu deceniju života poznati i omiljeni pisac kojeg svi pamtimo iz našeg djetinjstva je i dalje vitala i čio. Ršum ne dozvojava da ga pozne godfine spriječe u bilo čemu i dane provodi aktivno u prirodi. Rođen 1939. godine u selu Ljubiš na Zlatiboru, Ljubivoje Ršumović, poznati pjesnik čiji su stihovi ostavili neizbrisiv trag u djetinjstvu brojnih generacija, danas u mirovini živi u voljenom rodnom kraju. Njegovo prebivalište, kuća Ljubivoja Ršumovića, pravo je utočište na ovoj planeti.
– Moje prisustvo je uvijek ostalo u Ljubišu. Tu još stoji mjesto gdje sam rođen, moja rodna kuća. Iznad njega u kamenu je uklesan simbol “lj”, mitski prikaz moje povezanosti s ovim mjestom. Ljubiš je moje porijeklo i on će i dalje biti moj dom, kako je to svojevremeno proglasio slavni Ršum.
- I u svojim devedesetim Ljubivoje Ršumović odiše obiljem vitalnosti i pozitivne energije. Osobno donosi vodu iz bunara, brine se za svoj vrt, a nije mu strano rukovanje kosom kako bi održao njegovu urednost.
Prema njegovoj izjavi, tvrdi kako košnja nije najteži posao. Vjeruje da će osobe koje steknu vještine košnje u djetinjstvu zauvijek uživati u ovoj aktivnosti.
Poznavanje moći ljekovitog bilja Ljubivoja Ršumovića često se zanemaruje, jer je na stolu u njegovom vrtu uvijek obilje neprskanog voća.
U mojoj obitelji tradicija travarstva se prenosi generacijama. Moj djed se njime bavio, majka je nastavila njegov posao, a sada se i ja time bavim. Jedna od stvari kojom se bavim je stvaranje ljekovitih melema od gaveza koji raste na mojoj zemlji. Osim toga, svjestan sam dobrobiti čaja od korijena divlje kruške u borbi protiv visoke razine šećera i kolesterola. To znanje se prenosilo od mog oca Mihaila njegovom ocu, a sada i meni.
Za prohladnih dana, Ljubivoje Ršumović uživa u čitanju dobre knjige uz pucketanje vatre u svojoj kući, koja ima i kamin.
U njegovim šahovskim pustolovinama u prirodi prate ga njegovi sinovi Branko, Mihailo i Vuk, te njegovi voljeni unuci. Ovom veselom društvu u novije vrijeme pridružuje se i žena po imenu Gordana, koja je u njegov život ušla nakon smrti supruge Nataše.
Često viđeni kako zajedno šetaju ulicama Beograda, Ršum i njegova družica, koja mu je u poznim godinama postala srodna duša, nerazdvojni su.U znak osobne inspiracije, zajedničkim nastupom na premijeri filma Duleta Savića pokazali su da ljubav ne poznaje dobne granice, čak ni u poznim godinama života.
Rođen u obitelji Ršumović, s korijenima predaka u obitelji Okiljević iz Gacka, u svijet je stigao 1939. godine u Ljubišu na Zlatiboru. Školovao se u raznim mjestima, uključujući Ljubiš, Čajetinu, Užice i Beograd. Po završetku studija na Filološkom fakultetu u Beogradu specijalizirao je komparativnu književnost.
Tijekom boravka u Beogradu imao je priliku upoznati Duška Radovića koji je uvelike utjecao na njegovo pisanje pjesama za djecu. Karijeru je započeo na Radio Beogradu, a kasnije je prešao na Televiziju Beograd, gdje je kreirao pretprograme za djecu poput “Hiljadu razloga”, “Hajde da rastemo” i “Fazoni i fore”.
Prepoznavši njegov talent, Udruženje književnika Srbije predložilo ga je 30. ožujka 2012. za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umjetnosti. Trenutno živi u Beogradu i obnaša dužnost ravnatelja pozorišta “Boško Buha”. i predsjednik Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije.
- Pojedinac o kojemu je riječ obnaša cijenjenu funkciju predsjednika Vijeća koje nadzire Međunarodni festival kazališta za djecu koji se održava u Subotici. Uz impresivnu književnu karijeru, uspješno je objavio ukupno 86 knjiga, od kojih je većina namijenjena mladim čitateljima. Nadalje, njegovo književno umijeće rezultiralo je prijevodima njegovih djela na brojne strane jezike.
Osim toga, Ršumović je dao veliki doprinos obrazovanju autorom tri udžbenika namijenjena učenicima osnovnih škola. Riječ je o udžbenicima „Djeca su narod poseban“ koji služi kao uporište za izborni predmet Građanski odgoj i obrazovanje u drugom razredu, kao i „Abeceda i pismenost“, dragocjeno pomagalo za učenike prvog razreda.
Nakon što je od 1986. do 2002. godine bio direktor Kazališta “Boško Buha”, sada je predsjednik Kulturno-prosvjetne zajednice Srbije.
