Tokom godina naše tijelo stari i mijenja se i neke njegove funkcije se usporavaju. Kod žena dolazi do hormonalnih promjena koje dovode do pojave viška kilograma. Danas vam donosimo savjete kako da ih izgubite.
S godinama, metabolizam se prirodno usporava, proces koji je znatno izraženiji kod žena tijekom i nakon menopauze, koja se obično odvija oko 51. godine. Pad razine estrogena i progesterona predstavlja potencijalni rizik za gubitak kostiju i mišića , kao i povećana vjerojatnost debljanja. Pospješivanje metabolizma tijekom menopauze predstavlja značajan izazov; usprkos tome, to je doista dostižno. Neophodno je istaknuti važnost tjelesne aktivnosti, koja igra vitalnu ulogu u ovoj fazi života.
Suprotno prevladavajućim zabludama, bavljenje treninzima snage je vrlo preporučljivo, jer ne samo da povećava gustoću kostiju, već i smanjuje vjerojatnost razvoja osteoporoze, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i artritisa. Bitno je priznati da trening snage ne dovodi do problema sa zglobovima; umjesto toga, služi kao zaštita od raznih kroničnih bolesti. Nadalje, joga i pilates predstavljaju se kao izvanredne opcije za bavljenje tjelesnom aktivnošću.
Dosljedna tjelesna aktivnost i tjelovježba ključni su za očuvanje mišićne definicije, povećanje metaboličke učinkovitosti i podržavanje optimalnog zdravlja probavnog sustava. Neovisno o određenoj vrsti tjelovježbe – bilo da je riječ o vožnji bicikla, hodanju ili bilo kojem drugom obliku – svaka značajno pridonosi gubitku težine, osobito tijekom faze menopauze kada raste vjerojatnost pretilosti. Održavanje zdravog metabolizma zahtijeva uravnoteženu prehranu.
- Nadalje, postoji snažna međupovezanost između tjelesne aktivnosti i odgovarajuće prehrane. Stručnjaci savjetuju dnevni unos proteina u rasponu od 100 do 200 grama za poboljšanje metaboličke funkcije. Ključno je razumjeti da ova preporuka ne sugerira pretjeranu konzumaciju teško probavljivog mesa. Umjesto toga, naglašava važnost uravnotežene prehrane koja uključuje izvore biljnih proteina.
Kvinoja, tofu, orašasti plodovi, sjemenke, zob i riža, uz povrće poput avokada, brokule, cvjetače, kelja i gljiva, predstavljaju izvanredne izvore biljnih proteina. Uvrštavanje proteina u svakodnevnu prehranu povećava osjećaj sitosti, igrajući ključnu ulogu u regulaciji apetita, poticanju rasta mišića i pozitivnom utjecaju na metaboličke funkcije. Integriranjem ovih izvora hrane u vaše dnevne obroke moguće je učinkovito poboljšati metabolizam i održati cjelokupno zdravlje i vitalnost tijekom procesa starenja.
DODATNI TEKST
Ljekovita svojstva češnjaka priznata su od davnina kao snažan prirodni lijek u borbi protiv virusa i prehlada. Njegovo uključivanje u dnevni režim osobito je ključno tijekom zimske sezone kada prevladavaju virusne infekcije. Opće je poznato da imunološki sustav ovisi o sposobnosti tijela da se zaštiti od vanjskih čimbenika kako bi spriječio bolest. U tom kontekstu češnjak (Allium sativum) služi kao moćan saveznik.
Ova zeljasta biljka koju karakterizira podzemna lukovica i stabljika koja može doseći visinu i do jednog metra, pruža značajnu zaštitu. Srećom, češnjak je u našim krajevima lako dostupan za konzumaciju tijekom cijele godine. Temeljitim znanstvenim istraživanjem utvrđeno je da češnjak sadrži gotovo 200 moćnih spojeva, prvenstveno pronađenih u lukovici, iako se njegov cvijet, stabljika i lišće također koriste u kulinarstvu.
Ovaj višestruki sastojak bogat je esencijalnim nutrijentima kao što su adenozin, alicin, aminokiseline, dijetalna vlakna, biljne masti, vitamini A, B1 i B2, vitamin C, željezo, enzimi, vitalna ulja, jod, kalij, kalcij, selen, sumpor , i fosfor. Češnjak se može uživati i u sirovom i u kuhanom obliku, što ga čini izvrsnim dodatkom raznim jelima, a istovremeno djeluje i kao prirodni konzervans koji pomaže spriječiti kvarenje hrane. Stoljećima je češnjak služio kao temeljna komponenta u raznim medicinskim formulacijama unutar kineske kulture.
U našim tradicionalnim metodama liječenja, češnjak se visoko cijeni kao sveobuhvatan tretman za širok raspon zdravstvenih problema. Češnjak, poznat po svojoj svestranosti, pojavio se kao temeljna komponenta tradicionalne kuhinje, funkcionirajući i kao ekonomičan izbor i kao preventivni lijek za zdravlje. Široko ga se stanovništvo smatra lijekom za sve, koji potiče snažan osjećaj sigurnosti.
Povijesno gledano, tijekom epidemija bolesti, uključujući tifus, koleru, kugu, dizenteriju i gripu, češnjak se redovito podržavao i koristio i kao preventivna mjera i kao terapeutsko sredstvo. U novije vrijeme, razvoj tableta i kapsula od češnjaka poslužio je pojedincima koji možda ne vole okus i miris svježeg češnjaka.
