Subvencije države i međunarodna povezanost ističu se kao beneficije koje opravdavaju osnivanje ili preseljenje startapa u Beograd ili Novi Sad.Unatoč smanjenju zaposlenih prošle godine, industrija informacijsko-komunikacijskih tehnologija i dalje ostvaruje najbrži rast. Srbija je dugi niz godina bila prepoznata po stručnjacima koji razvijaju proizvode za druge kompanije, ali se ta slika poslednjih godina mijenja. IT sektor sada predstavlja najvažniju izvoznu granu Srbije, s najvećim suficitom i ubrzanim rastom. Izvoz je prošle godine dostigao 3,44 milijarde evra, što je povećanje od 27% u odnosu na 2022. godinu. Rast izvoza prati i povećanje broja zaposlenih – dok je 2016. godine u ovom sektoru radilo oko 56.000 ljudi, prošle godine taj broj dostigao je 110.000.Najveći izvoz visokotehnoloških usluga iz Srbije usmerava se prema SAD-u, Velikoj Britaniji, Švajcarskoj i Nemačkoj. Mihajlo Poštić, direktor Luksofta u Srbiji, ističe da je Srbija u poslednje dve godine posebno prepoznata kao atraktivna destinacija za investicije, razvoj poslovanja i osnivanje novih outsourcing centara globalnih korporacija. On naglašava da je očuvanje poreskih podsticaja i drugih olakšica koje je Vlada dosad pružala ključno za dalje održavanje ovog položaja.
IT sektor i kriza, koja je pre dve godine bila nezamisliva kombinacija, postali su realnost s masovnim otpuštanjima u globalnim kompanijama poput “Majkrosofta”, “Amazona” i “Mete”. Ipak, tražnja za programerima nije opala. Marko Vučetić sa sajta helloworld primećuje da je u toku godine zabeleženo 50% manje oglasa za IT poslove, ali napominje da je, za razliku od globalnog trenda, stopa otpuštanja u Srbiji ostala niska, sa svega dva odsto ukupno zaposlenih.Prema istraživanju organizacije Startup Genome, Srbija se ističe kao jedan od najboljih 20 evropskih IT ekosistema s obzirom na dostupnost talenata.Kao beneficije koje čine Beograd i Novi Sad atraktivnim mestima za osnivanje ili preseljenje startapa, istaknute su državne subvencije i međunarodna povezanost.Premijerka Ana Brnabić izjavljuje: “Ako razmatrate investicije u inovacije, informaciono-komunikacionu tehnologiju, veštačku inteligenciju i biotehnologiju, Srbija je pravo odredište u Evropi. U periodu od 2016. do 2022. godine, bili smo među tri najbrže rastuće zemlje u Evropi po izvozu IKT usluga. U saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj, ulažemo u inovacije, naučnu infrastrukturu i izgradnju novih naučno-tehnoloških parkova.” Da bi se dalje podsticao rast domaće visokotehnološke industrije, stručnjaci naglašavaju važnost podizanja svesti o ulozi informacionih tehnologija u privredi, kontinuirano pružanje podrške države i proširenje broja studijskih programa iz ove oblasti.
Stručnjak za informacije je osoba koja se posebno bavi radom s informacijama ili razvija i primjenjuje znanje u radnom okruženju, sposobna je pretraživati i koristiti znanje.Informacijski stručnjak održava, razvija i upravlja sadržajem baza podataka, te posreduje u razmjeni znanja i informacija. On mora lako pristupiti kako unutarnjim, tako i vanjskim bazama podataka.Prema definiciji Međunarodnog udruženja knjižničarskih društava i ustanova (IFLA), informacijski stručnjak omogućava nesmetan pristup informacijama, internetu, knjižnicama i informacijskim uslugama kako bi pomogao zajednicama ili pojedincima da ostvare slobodu, napredak i razvoj. Njegova glavna uloga je osigurati slobodan pristup informacijama bez obzira na medije i državne granice.Prema definiciji A. Brinea i J. Feathera, sposobnosti informacijskog stručnjaka uključuju definiranje i analiziranje, upravljanje zbirkama i podacima, organiziranje znanja, te označavanje, pronalaženje i vrednovanje informacija. S obzirom na kontinuirani globalni industrijski rast, raste potreba za informacijskim stručnjacima (u Sjevernoj Americi je omjer informacijskih stručnjaka prema ostalim radnicima 4:1).
