Pojedinci često imaju različite poglede oko vlastite smrti. Svako ima svoj neki način na koji bi da ode sa ovog svijeta, a mi vam danas donosimo informacije o tome kako se to kod koga razlikuje.
- Oni koji pokazuju osobine shizofrenije mogu željeti da njihov odlazak ostane nezapažen, dok osobe s epilepsijom često žele aktivno sudjelovati u svojim posljednjim trenucima. Poput figura iz klasične književnosti, Cikloidi obično odlaze u prisutnosti voljenih osoba.
Nasuprot tome, pojedinci osjetljivi na tjeskobu i neizvjesnost skloni su fiksirati se na prirodu svojih posljednjih trenutaka. Neki zamišljaju svoju smrt u zoru, uz more ili usred planinskog krajolika. Ipak, jedan redovnik mi je jednom dao značajan uvid: “Ne brinem se o uvjetima mog odlaska ili o tome tko će biti prisutan.”
“Ono što za mene ima najveći značaj je preminuti u molitvi, izražavajući zahvalnost Bogu za dar života i priliku da sudjelujem u Njegovom izvanrednom stvaranju.” Kroz brojne razgovore s pacijentima o smrti, došao sam do razumijevanja da naša svrha nije otkriti što nas čeka nakon ovog života. Umjesto toga, naša istinska odgovornost je u potpunosti prihvatiti život u njegovom najizvrsnijem i najpotpunijem obliku.
Iako je svaki trenutak predodređen da završi, to nas ne bi trebalo spriječiti da u potpunosti prihvatimo svako iskustvo s kojim se susrećemo. Kako bismo uspostavili smislenu ostavštinu, bitno je posvetiti se njegovanju naših obitelji i njegovanju dubokih odnosa s onima koji su nam dragi. Oni koji nas vole i razumiju, odavat će počast našoj uspomeni i osigurati da ona traje još dugo nakon našeg odlaska.
BONUS TEKST
Priča o kamenu mudraca U davna vremena, kada je čovječanstvo duboko vjerovalo u moći prirode i nadnaravnih bića, postojala je zagonetna planinska dolina zvana Hesperia.
- Ova dolina je bila karakteristična po svojim bujnim šumama i netaknutim rijekama, sa osebujnim kamenom poznatim kao “Mudri kamen” koji se nalazi u njenom srcu. Legenda kaže da je Mudri Kamenčić bio prirodna obdarenost s iznimnim talentima.
Pojedinci koji su se s njim susreli mogli su pronaći rješenja za pitanja koja su im teško stajala na srcu. Ipak, ova izvanredna sposobnost bila je popraćena posebnim smjernicama. Prije nego što se pristupi uvidima u kamenje, mora se shvatiti ključna lekcija o postojanju. Jednog dana, mladić po imenu Elan, poznat po svojoj hrabrosti i radoznalosti, otkrio je postojanje Kamena mudraca.
Uvjeren da će kamen otkriti njegovu sudbinu i donijeti mu sreću, odlučio ga je potražiti. Tako je krenuo na putovanje kroz šume i planine, nailazeći tijekom svojih putovanja na razne izazove i neočekivane prepreke. Nakon nekoliko dana putovanja, Elan je konačno stigao do srca doline, gdje je ugledao Kamen mudraca, obasjan sunčevom svjetlošću koja je strujala kroz krošnje drveća.
Kamen je emitirao niz boja, slično svjesnom biću. Elan se oprezno približio i upitao kamen: “Koji je put do istinske sreće?” Kamenčić nije odmah odgovorio. Umjesto toga, otkrio je živu sliku koja prikazuje pojedince koji dolaze i odlaze, pomažu jedni drugima, razmjenjuju smijeh i šire radost.
- Dok je Elan promatrao te slike, shvatio je da prava sreća leži u temeljnim elementima postojanja: ljubaznosti, zajednici i činu pomaganja drugima. U zaključku, Kamenčić je primijetio: “Prava sreća ne leži u materijalnim dobrima ili velikim postignućima.”
Umjesto toga, nalazi se u načinu na koji se povezujete s drugima i vašoj spremnosti da podijelite i radost i tugu. Ako prihvatite velikodušnost i pružite podršku onima oko sebe, otkrit ćete istinsku sreću. Ovim novim uvidom Elan je izrazio svoju zahvalnost. Prije povratka u dolinu, Mudri Kamenčić se posvetio pomaganju svoje zajednice, njegovanju radosti i uzdizanju onih u svojoj blizini.
Tijekom godina, njegova nesebična djela i djela dobrote stekla su mu naklonost i poštovanje zajednice. Priča o Kamenu mudraca opstala je kroz stoljeća, služeći kao svjedočanstvo ideje da istinska sreća proizlazi iz velikodušnosti, a ne materijalne akumulacije, te da svaki pojedinac posjeduje sposobnost širenja svjetla i radosti među drugima.