Iako je moderna medicina izuzetno napredovala posljednjih godina još uvijek nije pronađen lijek za opaku bolest koja napada sve organe u našem tijelu. Jedan od češćih oblika aka je onaj na plućima.
Rak pluća je među najzastupljenijim bolestima u Srbiji, au svetu smo na drugom mestu po broju obolelih. O tome se pozabavio onkolog Vladimir Kovčin koji je otkrio da cigarete nisu jedini čimbenik koji doprinosi ovoj opakoj bolesti. Kako kaže Kovčin u razgovoru za Blic, rak pluća prvenstveno se pripisuje pušenju duhana, jer duhanski dim sadrži više od 40 kancerogenih spojeva, poput cikličkih ugljikovodika koji oštećuju stanice pluća. Dugoročni učinci pušenja uvelike povećavaju rizik od razvoja raka.
- Prema njegovim riječima, Turska, Bugarska i Grčka su ranije bile naprednije, ali su u posljednjih 10 do 15 godina uvele stroge propise o pušenju, što je dovelo do pada stope raka pluća. Zdravstveno-statistički ljetopis “Batuta” za 2023. godinu otkriva da je u 2019. godini 31 posto osoba od 15 i više godina u Srbiji bilo redoviti konzument cigareta. Tada je najveća prevalencija pušenja zabilježena među osobama u dobi od 45 do 54 godine, dok je trenutna dobna skupina većine pušača sada između 35 i 44 godine.
Sve veći broj mladih ljudi počinje pušiti. Podaci “Batuta” iz 2022. o ponašanju djece školskog uzrasta u Srbiji izazivaju zabrinutost, otkrivajući da je svaki peti učenik od 11, 13 i 15 godina eksperimentirao s elektronskim cigaretama, te da je upotreba elektronskih cigareta i snusa, oblik duhana u prahu, ima tendenciju porasta kako stare. Kada djeca počnu pušiti u tako mladoj dobi, čak i dok su još u školi, to izaziva zabrinutost oko toga hoće li se suočiti s rizikom od raka pluća do svoje 30. godine ili možda čak i prije.
Dobna granica za razvoj raka pluća se smanjila. Rizik se povećava s ranijim početkom pušenja i poviješću pušenja duljom od 10 godina. Već nakon 10 godina redovitog pušenja javlja se mogućnost razvoja raka. Kako kaže Kovčin za “Blic”, svako može da odredi kada počinje rizik od raka pluća. Cigarete su glavni uzrok raka, ali… U svibnju je Institut za javno zdravlje “Dr. Milan Jovanović Batut” objavio studiju pod nazivom “Istraživanje upotrebe duhana i srodnih proizvoda među populacijom od 18 do 64 godine u Srbiji”.
Nalazi su pokazali da jedan od pet odraslih pušača dnevno popije više od kutije cigareta, dok je 18,4 posto barem jednom eksperimentiralo s elektroničkim cigaretama. Osim pušenja, zagađenje također igra ulogu u razvoju raka pluća. Onkolog Kovčin ističe da duhanski dim, iako doprinosi raku pluća, nije jedini uzrok. Ističe zabrinjavajuću činjenicu da Srbija ima najveću stopu smrtnosti u Europi zbog kombinacije zagađenja zraka i pušenja.
Brojni su uzroci raka pluća, a jedan od značajnih faktora je zagađenje koje se akumulira, posebno tijekom zime u urbanim sredinama bez centralnog grijanja, gdje je dim teško izbjeći. Osim toga, bitno je ugraditi filtre na industrijske dimnjake kako bi se spriječilo udisanje štetnih tvari. Nadalje, opasnost povećava današnja upotreba različitih pesticida na duhanu, kao i nanošenje raznih kemikalija i mirisa na cigaretni papir, a sve je to štetno za organizam.
Iako pasivno pušenje nije toliko štetno kao izravni dim, ipak predstavlja rizik, budući da izlaganje duhanskom dimu može dovesti do sličnih zdravstvenih problema za nepušače. Svakako, pasivno pušenje također može utjecati na zdravlje, jer duhanski dim sadrži više od 40 kancerogenih spojeva, uključujući cikličke ugljikovodike. Trajanje izloženosti igra presudnu ulogu; na primjer, pasivni pušač koji je izložen pušaču tijekom dana doživljava različite rizike u usporedbi s nekim tko je u blizini aktivnog pušača samo sat vremena, kako je primijetio onkolog.
Prema njegovim riječima, pasivni pušači izloženi su značajnom riziku, a dok je vjerojatnost da će pušač oboljeti od raka pluća 10, rizik za pasivnog pušača kreće se od 2 do 5. Nasuprot tome, Kovčin je naveo primjere pojedinaca koji su prestali pušiti prije dva ili tri desetljeća, ali im je u međuvremenu dijagnosticiran rak pluća. – Pojedinci iz ove skupine puše 15 do 20 godina. Dodatno, značajna je i količina popušenih cigareta, jer postoji značajna razlika između popušenog nekoliko cigareta dnevno i konzumiranja 3 do 4 kutije cigareta, kao što to rade neki pacijenti, navodi.
Osobe koje puše trebale bi se jednom godišnje podvrgnuti pregledu pluća. Nadalje navodi da iako je moguće očistiti pluća od štetnih tvari iz cigareta, učinci ostaju dugotrajni. Zbog toga preporučuje pušačima da se jednom godišnje podvrgnu pregledu pluća. Svakako, pluća se mogu očistiti. Unatoč tome, stanice mogu pretrpjeti štetu od štetnih mutacija uzrokovanih cikličkim ugljikovodicima, koji za sobom ostavljaju te mutacije.
