Ova zamka za komarce sačuvati će Vas od uboda komaraca koji kasnije postanu nesnošljivi i od kojih mogu nastati rane. Ova zamka pored svog predivnog mirisa ima i svoju učinkovitost.
Ima nešto posebno u ljetnim noćima, iako su većinu vremena samo uništene ne tako suptilnim zujanjem i ugrizima dosadnih komaraca koji stvarno oduzimaju zabavu od provođenja vremena na otvorenom. Zbog toga je u nekim trenucima gotovo nemoguće uživati jer se stalno vraćaju. U nekim dijelovima Srbije čak ni spirale i sprejevi nisu bili od koristi, tako da bi svaki prijedlog koji bi se mogao pokazati korisnim u ovoj situaciji bio vrlo cijenjen. Jedno od najučinkovitijih sredstava za tjeranje komaraca je spaljivanje crne kave.
Neprijatan miris koji nastaje pri njegovom izgaranju vrlo učinkovito odbija komarce. Ovo nije samo isplativo nego i prirodno. U nastavku smo naveli ekstra prirodan način držanja komaraca podalje. Ova aktivnost je narančasta. Za izvođenje su potrebna dva drvena štapića, jedna velika naranča i jedna mala svijeća. Ovaj nesvakidašnji trik na Facebooku je objavila korisnica koja je zadivila sve svoje prijatelje.
Ali kako to radi Umoljubac Prerežite naranču na pola; na dno stavite dva drvena štapića i pokrijte drugom polovicom naranče. U sredinu staviš svijeću i zapališ je. Miris citrusa tada će djelovati kao repelent protiv komaraca. Nadalje, ovaj prirodan način za držanje komaraca podalje čini se prilično učinkovitim i ima još jednu prednost a to je ispuštanje lijepog mirisa koji uopće nije nalik mirisu spaljene crne kave. Stoga je preporučljivo isprobati ovu tehniku sljedeći put kada se pripremate za druženje na terasi s prijateljima.
Bonus tekst
U današnjem društvu čokolada je postala glavni dio ljudske prehrane i jedan od najtraženijih užitaka u cijelom svijetu. Ipak, njegov prolaz do ove točke bio je daleko od glatkog. Povijest čokolade seže tisućama godina unatrag do središta drevnih civilizacija u Americi, gdje je imala ulogu koja se znatno razlikovala od percepcije koju ljudi o njoj imaju danas. Prvi ozbiljniji nakon sadnje i berbe stabla kakaovca nedvojbeno su bili Maja Indijanci, a potom i Asteci koji su od njegovih zrna pripremali piće koje su nazivali “cocolatl”. Bez šećera, gorkast pjenušav napitak začinjen ljutim papričicama i začinima i voda.
I daleko od toga da je to bilo kakva jednostavna slavljenička hrana u čaši, jer se tvrdilo da daje snagu i energiju, pa čak i božansku moć, hic haec hoc. Važno je reći da su čak i oni vladari kao što je Moctezuma bili među njegovim svakodnevnim konzumentima i vjerovali su da će im to dodati na snagu i koncentraciju. Okus nije bio jedina vrijednost kakaovca; koristio se i kao novac. Povijesni zapisi pokazuju da je za kupnju pileta bilo potrebno deset zrna kakaovca, a za fino platno stotinu.
Kakao je u ovom društvu više od nečega što ljudi jedu; to je vrijednosni ponos i duhovna simbolika. Kada su se španjolski konkvistadori iskrcali u Novom svijetu tijekom 16. stoljeća, zadužili su postojanje ovog čudnog pića. Pravednik ga je uzeo i odlučio odvesti pred europske sudove. Ali otkrili su da je gadan gorak okus neukusan. Stoga su odlučili svoje piće učiniti ukusnijim izbacivanjem ljutih začina i dodatkom šećera i cimeta, čineći ga svilenkastijim i dražesnijim, a posljedično ga je brzo prihvatila aristokracija. Čokolada je u Europu ušla u osvit 16. stoljeća u isključivo tekućem obliku.
Bio je toliko skup da samo rijetki bogataši u njemu uživaju godinama zaredom. To se drastično promijenilo nakon industrijske revolucije. Cijelo 19. stoljeće postalo je nova epoha za čokoladu, gdje je Švicarska bila jedna od vodećih zemalja koje su radile na poboljšanju načina proizvodnje. Godine 1828. došlo je do nekih velikih otkrića u ekstrakciji kakao maslaca koja su omogućila masovnu proizvodnju. Peterovo vodstvo obilježava nekoliko događaja, a glavni među njima je 1875., kada je Daniel Peter u suradnji s Henrijem Nestléom osmislio prvu mliječnu čokoladu, pri čemu je mlijeko bilo u obliku praha.
- Ovaj izum revolucionirao je teksturu, okus i oblik čokolade od napitka do čvrstog deserta. U kasnom 19. i ranom 20. stoljeću, ogromne kompanije poput Cadburyja, Hersheya i Marsa globalizirale su čokoladu i učinile je globalnom robom. Stoga se ovaj slatkiš, koji je nekoć bio posebna poslastica samo za višu klasu, ubrzo proširio u mase u beskonačnom broju oblika uključujući pločice, praline, kreme i pića. Kako je vrijeme prolazilo, poveznice povezane s čokoladom i zdravljem počele su pljuštati u javnost.
Nedavne studije otkrile su da tamna čokolada, prepuna flavonoida, može biti dobra za srce, kognitivne funkcije, raspoloženje i pregršt drugih zdravstvenih dobrobiti. Ovi prirodni antioksidansi poboljšavaju protok krvi i mogu smanjiti upalu, kao i zaštititi stanice od oštećenja. Tako se čokolada koja je izvorno bila namijenjena za piće na ceremonijama za drevne vođe pretvorila u skupocjeni luksuz koji pokazuje moguće dobrobiti.
