Kada je u pitanju naše zdravlje potrebno je voditi računa o tome da našem organizmu dajemo sve što mu j epotrebno da bi pravilno funkcionisao. Jedna od važnih potreba je i kvalitetan san.
Kako bismo osigurali neometano funkcioniranje našeg tijela i održavanje dobrog zdravlja, neophodno ga je opskrbiti svim potrebnim potrebama. Uz hranu i vodu, kvalitetan san igra ključnu ulogu tijekom faza odmora tijela. Scenarij u kojem se pojedinac osjeća umorno, zavali se da se odmori i povremeno doživi iznenadni trzaj koji ga probudi iz sna prilično je poznat. Jeste li ikada ovo doživjeli?
- Što je točno hipnički trzaj? Obično se naziva hipnotičkim trzanjem, ovo brzo i nevoljno kretanje tijela događa se tijekom promjene stanja budnosti u stanje spavanja. Spada pod klasifikaciju mioklonusa, koji je obilježen brzim, nevoljnim kontrakcijama mišića. Hipnički trzaji posve su tipični i obično se događaju tijekom početnih faza sna, osobito kada se osoba počne buditi. Prijelaz iz budnog stanja u stanje spavanja također može dovesti do iskustava hipnoze.
Ovaj fenomen često uključuje osjećaje pada sa značajne visine ili gubitak stabilnosti, što može biti uznemirujuće i često rezultira buđenjem. Nadalje, neki se pojedinci mogu susresti s poremećajima vida poput bljeskova ili osjećaja raspadanja, pojačavajući ukupni osjećaj. Što izaziva hipničke trzaje? Hipnotičko trzanje se često opaža, a njegovi uzroci godinama intrigiraju istraživače. Tijekom vremena pojavile su se brojne teorije koje objašnjavaju nagle trzaje koji se događaju u tijelu kad počnemo tonuti u san.
Jedna istaknuta teorija odnosi se na brzi prijelaz iz budnog stanja u spavanje. Kada pojedinci dožive umor ili nedostatak sna, njihovi umovi i tijela pokušavaju ubrzati početak sna. Obično se ovaj prijelaz događa postupno, karakteriziran smanjenjem otkucaja srca i disanja, opuštanjem mišića i ulaskom mozga u stanje odmora. Ako se ova promjena dogodi prebrzo, mozak može zbuniti signale koje šalje tijelu.
Kao posljedica toga, mozak bi mogao pogrešno protumačiti opuštanje mišića kao znak pada, što bi dovelo do refleksnog trzaja s ciljem sprječavanja pada. Druga perspektiva predlaže da hipničko trzanje služi kao evolucijski mehanizam preživljavanja. Prema ovoj teoriji, rani ljudi koji su se odmarali na drveću ili u nestabilnom okruženju doživljavali su te trzaje kako bi se zaštitili od pada tijekom sna. Taj je refleks vjerojatno znatno pridonio preživljavanju u početnim fazama ljudske evolucije i nastavlja postojati i danas kao trag tih prvobitnih instinkata.
Nadalje, na pojavu hipničkih trzaja mogu utjecati vanjski čimbenici. Istraživači sugeriraju da određeni vanjski utjecaji mogu povećati šanse za pojavu ovih nevoljnih pokreta. Na primjer, uzimanje stimulansa poput kofeina, nikotina ili lijekova kao što su Adderall ili Ritalin može povećati vjerojatnost da ćete doživjeti te šokove. Budući da je poznato da kofein povećava budnost i energiju, logično je da njegova konzumacija remeti prirodni prijelaz u san, što dovodi do ovih trzaja.
Osim toga, značajna deprivacija sna igra veliku ulogu u učestalosti hipničkih trzaja. Kada osjetimo značajan umor, naše tijelo i um pokušavaju brzo utonuti u san radi oporavka. Ovaj brzi prijelaz iz budnog stanja u san može rezultirati trzanjem. Posljedično, pojedinci koji se suočavaju s nesanicom ili neredovitim navikama spavanja mogu primijetiti ove pojave češće. Što se može učiniti da se smanji učestalost hipničkih trzaja? Dok hipnični trzaji općenito nisu opasni, mogu biti uznemirujući, osobito ako se često događaju ili prekidaju san.
