U emisiji koja je posvećena zdravlju nedavno je gostovala doktorica Stanišić i govorila je o našoj prehrani te izdvojila namirnice koje utiču na visok holesterol kao i one koe pomažu da ga držimo u normali.
Biološki, hrana poput mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda ima značajnu vrijednost. Iako je moguće živjeti bez ovih stvari, one su vrlo korisne. Prethodno je doktorica Svetlana Stanišić gostovala na Prvoj TV govoreći o kolesterolu, bolesti od koje boluje gotovo 50 posto stanovništva Srbije. Za to vrijeme naučila je s kojim namirnicama trebamo biti oprezni i koje smijemo slobodno konzumirati. “Među onima koji se bave fitnesom prilično je uobičajeno izbjegavati žumanjke i umjesto toga birati niskokalorične omlete napravljene samo od bjelanjaka.
- Unatoč tome, žumanjak je bogat korisnim nutrijentima. Namirnice poput mesa, jaja, mlijeka, i mliječni proizvodi imaju značajnu biološku vrijednost. Iako možemo preživjeti bez ovih proizvoda, oni nude značajne prednosti strategije koje treba razmotriti prije nego što pribjegnemo potpunom izbacivanju mesa”, i nastavlja s prikazom četiri metode koje bismo trebali usvojiti za učinkovito upravljanje razinama kolesterola.
Početna točka je uključivanje biljnih vlakana u našu prehranu, što nam omogućuje da uživamo u zobenoj kaši za doručak. Međutim, umjesto da se odlučimo za već zapakirane opcije, kupujemo sirovu zobenu kašu, miješamo je s mlijekom i kuhamo. Zob sadrži beta-glukan, tvar koja učinkovito sprječava reapsorpciju kolesterola u tijelu i smanjuje njegovu apsorpciju.
Kako biste pomogli u borbi protiv kolesterola, važno je povećati konzumaciju namirnica kao što su mahunarke, sjemenke, lješnjaci, orasi i bademi. “Drugi pristup uključuje uključivanje lješnjaka, oraha i badema, koji su izvori fitosterola — oblika kolesterola biljnog podrijetla. Ova se tvar natječe s kolesterolom u crijevima za apsorpciju. Povećanje ovog unosa još je jedan aspekt na koji bismo se trebali usredotočiti.
Treća strategija uključuje izbjegavanje margarina. Kada liječnici preporučuju izbacivanje slatkiša, mnogi pretpostavljaju da je to zbog udjela šećera, ali nije tako. Postoje kreme i razne napolitanke s etiketom hidrogeniziranog palminog ili hidrogeniranog biljnog ulja, koje su u biti margarin. Ova vrsta masti značajno povećava razinu kolesterola, iako se reklamira kao proizvod koji ne doprinosi kolesterolu. Zapravo, može povisiti razinu kolesterola gotovo šest puta više od maslaca. Zbog toga su poželjniji domaći kolači, koji se obično rade na maslacu.
“Četvrti pristup uključuje unošenje namirnica koje su korisne za kolesterol, poput češnjaka — koji Srbi jako vole — uz maslinovo ulje i plavu ribu… Mogu se koristiti i suplementi”, navodi liječnik, upozoravajući na pretjeranu konzumaciju dodatke fitosterola, jer mogu proizvesti negativne učinke kada se uzimaju u velikim količinama. Dr. Stanišić navodi: “Postoje suplementi s češnjakom koji tvrde da neće dovesti do lošeg zadaha.
Češnjak, poznat po svom snažnom okusu i mirisu, jedna je od najstarijih ljekovitih biljaka i već dugo ima značajnu ulogu u globalnoj kulturi i prirodnim tradicijama liječenja. Češnjak je omiljena ljekovita biljka čija povijest traje više od pet tisuća godina. Podrijetlom iz središnje Azije, od tada je uveden u razne regije diljem svijeta. Prepun hranjivih tvari, češnjak jača imunitet i nudi brojne zdravstvene prednosti. Ključna komponenta češnjaka je alicin, poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima.
Češnjak je imao značajnu vrijednost u egipatskoj kulturi, smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a pronađen je i u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su konzumirali češnjak prije sportskih natjecanja, dok su ga vojnici unosili prije bitaka kako bi povećali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak se probio do Indije i Kine, stekavši priznanje za svoja ljekovita svojstva.
Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih prednosti, češnjak je neophodan u svakom domaćinstvu i svakom obroku. Ima ključnu ulogu u dijeti, jer služi kao začin gotovo svim vrstama jela. Danas ga mnogi ljudi smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Poželjno ju je redovito konzumirati sirovu, a neugodan zadah možete eliminirati sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili miješanjem s maslinovim uljem.