Poznato je da je krvni pritisak indikator našeg zdravlja i nije dobro ni kada je previsok ali ni kada je nizak. Nekim ljudima se može desiti da pritisak naglo padne a u tom slučaju je potrebno poslušati savjet doktorice.
Dr. Ivana Stefanović iz Hitne pomoći ponudila je uvide u kritične okolnosti u kojima treba tražiti liječničku pomoć. Pojasnila je da su i povišeni i sniženi krvni tlak česti problemi koji proizlaze iz različitih uzroka te je dala preporuke za rješavanje sniženja krvnog tlaka. Važno je uzeti u obzir da čimbenici kao što su promjene temperature, neadekvatna prehrana i specifične terapije mogu utjecati na razinu krvnog tlaka, naglašavajući važnost savjetovanja s medicinskim stručnjacima u vezi s lijekovima kako bi se spriječile negativne posljedice.
- Napomenula je: “Pojedinci s visokim krvnim tlakom koji se liječe mogu doživjeti smanjenje razine krvnog tlaka zbog lijekova.” Doktorica Stefanović preporučila je: „Čim se krvni tlak snizi, poželjno je pojesti nešto slano. Zaužijte ukusnu juhu ili bilo koju grickalicu po želji kako biste u početku podigli krvni tlak. No, ako se ovaj pristup ne pokaže učinkovitim te uz pad tlaka osjetite vrtoglavicu ili nesvjesticu, nužno je bez odgađanja nazvati hitnu. Arterijska hipotenzija, koja se obično naziva niskim krvnim tlakom, stanje je koje može biti posljedica brojnih čimbenika, uključujući teške probleme poput specifičnih aritmija, kao i kroničnih stanja koja često ostaju asimptomatska.
Tipično, liječenje je usmjereno na rješavanje temeljnog uzroka hipotenzije; u slučajevima kada se ne pronađe uzrok koji se može identificirati, strategija općenito naglašava promjene načina života, pri čemu je uporaba lijekova relativno rijetka. Starija populacija posebno je osjetljiva na hipotenziju, koja često služi kao značajan doprinos padovima koji mogu rezultirati raznim komplikacijama. Definicije koje se tiču arterijske hipotenzije nemaju istu razinu jasnoće kao one povezane s arterijskom hipertenzijom.
Općenito, primjećuje se da odrasli imaju tipičan prag sistoličkog tlaka ispod 90 mmHg i dijastoličkog tlaka ispod 60 mmHg, iako se određene definicije mogu odnositi na sistolički tlak od 100 ili 110 mmHg. U pedijatrijskoj populaciji ti pragovi fluktuiraju ovisno o dobi. Opširnije tumačenje priznaje mjerenja krvnog tlaka koja su ispod očekivane norme za pojedinca u specifičnim situacijama, shvaćajući da se individualna tolerancija na niski tlak može značajno razlikovati.
Nizak krvni tlak, osobito kada se ne manifestira kao akutan ili po život opasan problem, često se zanemaruje i osobito je čest među starijim odraslim osobama. Hipotenzija se može podijeliti na primarne oblike, gdje se ne može utvrditi specifičan uzrok, i sekundarne oblike, gdje je temeljni uzrok jasan. Nadalje, hipotenzija se može klasificirati kao akutna ili kronična, ovisno o tome predstavlja li dugotrajno stanje. Akutni slučajevi niskog krvnog tlaka obično pokazuju simptome koji su češće povezani s nedovoljnim protokom krvi u mozgu.
Mogući simptomi mogu uključivati omaglicu, slabost, smetnje vida, vrtoglavicu i ošamućenost. Nasuprot tome, kada se simpatički živčani sustav stimulira kao kompenzacijski mehanizam za vraćanje razine krvnog tlaka, pojedinci se mogu suočiti s ubrzanim otkucajima srca, znojenjem i osjećajem nemira. Suprotno tome, kronični nizak krvni tlak često se javlja bez simptoma, jer se tijelo obično privikava na to stanje.
Autonomni živčani sustav funkcionira autonomno, bez potrebe za svjesnim nadzorom, a zadužen je za regulaciju brojnih fizioloških procesa, uključujući krvni tlak. Obuhvaća simpatički živčani sustav, koji priprema tijelo za povećanu aktivnost i nastoji povisiti krvni tlak. Suprotno tome, parasimpatički živčani sustav, na koji pretežno utječe nervus vagus, povezan je sa stanjem odmora i služi za smanjenje krvnog tlaka.
Posturalna ili ortostatska hipotenzija izrazito je raširena među starijim osobama, a neki podaci pokazuju da pogađa jednu od pet osoba u dobi od 65 godina i više. Ovo stanje karakterizira smanjenje sistoličkog krvnog tlaka od najmanje 20 mmHg i/ili smanjenje dijastoličkog krvnog tlaka od najmanje 10 mmHg pri prelasku u stojeći položaj iz ležećeg ili sjedećeg položaja.
