Doživljavanje stresa na radnom mjestu postalo je običan i čest problem brojnih zaposlenika. Mnogi misle da je samo njima teško međutim to nije istina, naprotiv. Međutim, važno je shvatiti da to nije normalna situacija i da može imati štetne posljedice po zdravlje. Stručnjaci iz psihologije upozoravaju pojedince na dvije različite vrste stresa koji su rezultat posla. Jedan je podnošljiv stres, dok je drugi poznat kao burnout, koji ima sve karakteristike mentalnog zdravlja. Izgaranje je danas prepoznato kao teška bolest i treba je liječiti slično kao i depresiju. U 2017. godini, studija je otkrila da 61% radnika povremeno doživljava intenzivnu nervozu i anksioznost, zbog čega se osjećaju kao da su na rubu ludila zbog posla, kratkih rokova i sukoba s kolegama. Ove negativne emocije se često prelivaju u njihov lični život, što rezultira smanjenom kvalitetom života.
Evo nekoliko naznaka da možda doživljavate sagorevanje na poslu: Čini se da vam nedostaje podrška ili pomoć. Kada zaposleni doživi loš menadžment i nedostatak podrške na svom radnom mjestu, to može dovesti do dubokog nezadovoljstva. Ovo nezadovoljstvo se može manifestirati u kronični stres, čak i ako se od njih traži da rade dugo ili u neredovnim smjenama. Ako se ovaj problem nastavi bez rješavanja i otvorene komunikacije, može imati štetan učinak na njihovo cjelokupno zdravlje i dobrobit. Nesanica i iscrpljenost su dva međusobno povezana stanja koja mogu imati značajan utjecaj na svakodnevni život osobe. Nesanica se odnosi na nemogućnost zaspavanja ili spavanja, što rezultira umorom i pospanošću tokom dana. Iscrpljenost, s druge strane, je stanje ekstremnog fizičkog ili mentalnog umora koje može nastati zbog nedostatka sna, pretjeranog stresa ili osnovnog zdravstvenog stanja. Ova stanja se mogu liječiti kombinacijom promjena načina života, kao što je prakticiranje dobre higijene sna i smanjenje nivoa stresa, te medicinskim intervencijama, kao što su lijekovi ili terapija. Važno je da se ova stanja brzo pozabave kako bi se održalo cjelokupno fizičko i mentalno zdravlje.
Česti prekidi spavanja, buđenje usred noći s mislima o stresnim situacijama i poteškoće pri vraćanju u san su sve pokazatelji izgaranja i stresa. Važno je razmisliti o tome zašto se to dešava, šta konkretno uzrokuje uznemirenost, kako riješiti problem i koje promjene se mogu učiniti lično (pošto nisu uvijek krivi vanjski faktori) kako bi se situacija poboljšala. Konzistentno nedovoljno spavanje dovest će do osjećaja iscrpljenosti, anksioznosti, pa čak i razdražljivosti, što na kraju smanjuje produktivnost i negativno utiče na cjelokupno zdravlje. Izgaranje se često pripisuje preopterećenosti poslom i kratkim rokovima, ali može proizaći i iz nedostatka svrhe i ispunjenja u radu. U takvim slučajevima, možda će biti potrebno razmotriti promjenu posla ili potpuno napuštanje organizacije kao sredstvo za rješavanje problema. Iako ovu odluku nikada nije lako donijeti, ponekad je jedini način da se oporavite od dugotrajne anksioznosti uzrokovane toksičnim okruženjem da se uklonite iz nje.
Težnja ka savršenstvu zajednički je cilj mnogih pojedinaca. Težnja ka savršenstvu u svim aspektima života može dovesti do brzog izgaranja, slično kao šibica koja je predugo upaljena. Konstantna težnja za besprijekornošću može dovesti do stalnog osjećaja nezadovoljstva i stresa koji se ne može lako ublažiti, što rezultira neugodnim raspoloženjem tokom cijelog standardnog osmosatnog radnog dana. To, pak, može dovesti do kontinuiranog nezadovoljstva koje može potrajati i nakon napuštanja radnog mjesta.
