Banane su poznate po svojoj hranljivosti i benefitima koje imaju za naš organizam. Možemo ih naći u prodavnicama tokom cijele godine a svi smo do sada primjetili da na njima postoje naljepnice.
Obično su banane i razno drugo voće označene etiketama. Unatoč tome, ove se etikete često zanemaruju i odbacuju bez puno razmišljanja prije konzumacije. Njihova je svrha prenijeti vitalne informacije, poput korištenih tehnika uzgoja. Oznaka, osim imena proizvođača, treba sadržavati i brojčane podatke koji daju uvid u metode uzgoja.
- Kada pregledavate etiketu uz naziv proizvođača, ako naiđete na niz od četiri znamenke koje počinju s tri ili četiri, to znači korištenje sintetičkih gnojiva tijekom procesa rasta. Jedinstveni identifikacijski kodovi dodijeljeni raznim vrstama voća služe kao metoda razlikovanja. Na primjer, limun se može lako prepoznati po šifri 4033, dok se banane identificiraju po šifri 4011.
Važno je uzeti u obzir da ako je na etiketi prikazan niz od pet brojeva, pri čemu je početna znamenka 9, to znači da je riječ o voću organski uzgojenom. To znači da je uzgojen bez upotrebe pesticida ili bilo kakvih sintetičkih tvari. Suprotno tome, ako šifra počinje s brojem “8”, to znači da je hrana podvrgnuta genetskoj modifikaciji, koja se obično naziva GMO.
Na primjer, banana označena kodom 84011 savršeno oslikava ovaj koncept. Genetski modificirani organizmi, koji se obično nazivaju GMO, posjeduju modificirani genetski sastav. U Srbiji je zakonom strogo zabranjen uzgoj, prodaja i konzumacija genetski modificirane hrane.
Nadalje, postoje propisi koji zabranjuju proizvodima biljnog podrijetla da sadrže više od 0,9% genetski modificiranih organizama. Možda je iznenađenje, ali banana, namirnica koja se često konzumira, nije klasificirana kao voće. Možda se ova činjenica čini nevjerojatnom, ali je doista istinita.
Naša percepcija voća i sjemenki ponekad nas može dovesti do pogrešnih predodžbi, a ovo je jedan takav primjer. Iz botaničke perspektive, važno je napomenuti da banane nisu klasificirane kao voće, već kao bobičasto voće. To je zbog činjenice da potječu iz jajnika s jednom šupljinom koja sadrži brojne sjemenke, što savršeno odgovara karakteristikama bobičastog voća.
Banane se dobivaju od cvjetova sa pojedinačnim jajnikom, koji se može pohvaliti zaštitnim vanjskim slojem i sadrži male sjemenke, predstavljene crnim točkicama koje se nalaze u sredini. Kao članovi roda Musa, banane su klasificirane kao velike zeljaste angiosperme. Posljedično, ispunjavaju sve botaničke kriterije potrebne da budu klasificirane i kao voće i kao bobičasto voće.
- Banane imaju jedinstvenu klasifikaciju kao voće i nevoće. Unatoč tome što se obično naziva stablom banane, biljka je sličnija đumbiru i ima sočnu stabljiku umjesto drvenaste. Zanimljivo je da se žuti oljušteni proizvod koji konzumiramo klasificira kao voće zbog svoje prirode koja sadrži sjemenke.
Prilično je fascinantno primijetiti da se podrijetlo banana može pratiti 10.000 godina unatrag, što je neke stručnjake navelo na nagađanje da su one mogle biti prvo voće koje postoji. Vjeruje se da su početne banane cvjetale na području koje je obuhvaćalo Malajski poluotok, Indoneziju, Filipine i Novu Gvineju.
Ove prve banane bile su relativno male, usporedive veličine s prstom odrasle osobe. Ova karakteristika potaknula je arapske trgovce da ih nazovu imenom izvedenim iz arapskog izraza za prst, “banana”. Kada govorimo o bobičastom voću, tipično voće koje vam pada na pamet su borovnice, maline i kupine.
Međutim, važno je napomenuti da banane također pripadaju ovoj skupini. Poput svojih pandana bobičastog voća, banane igraju ključnu ulogu u promicanju našeg cjelokupnog zdravlja i osiguravanju bitnih hranjivih tvari. Prepuni kalija, ovo voće ima ključnu ulogu u održavanju zdravog krvnog tlaka i podržavanju zdravlja srca. Osim toga, bogat su izvor vitamina C i B, kao i mineralnih soli koje jačaju naš imunološki sustav i potiču jake kosti.
Nadalje, njihov visok sadržaj vlakana pomaže probavu i sprječava zatvor. Značajno je da ovo voće također sadrži dopamin i katehin, moćne spojeve koji se bore protiv oksidativnog stresa. Opskrbljujući nas ugljikohidratima kao što su glukoza i triptofan koji poboljšava raspoloženje, banane imaju moć dati nam energiju i ublažiti stres. Savjetuje se u svakodnevnu prehranu uvrstiti dvije banane. Nevjerojatno je da se preko 100 milijardi banana konzumira u svijetu svake godine, a Uganda je primarni potrošač.
