Kod nas na Balkanu ručak se teško može zamisliti bez mesa. Posljednjih godina se puno govori o tome koja vrsta mesa je štetna a koja dobra za naše zdravlje i svi tvrde da je piletina najbolja.
Vojislav Perišić, gastroenterolog, ranije je na Prvoj TV dao svoju ekspertizu o najkvalitetnijem mesu. Savjetovao je da je preporučljiva dnevna porcija mesa; iako je soja dopuštena, izrazio je osobnu sklonost protiv nje. Kako bi ilustrirao svoju tvrdnju, primijetio je da je u jednoj američkoj mesnici govedina prevladavajući izbor mesa.
- Teletina je općenito manje omiljena u usporedbi s govedinom, koja drži prvo mjesto zbog svoje jarke crvene boje, znaka povišenog sadržaja željeza i prisutnosti cinka. Prilikom odabira goveđeg komada, on obično uključuje korisnu mast, koja pridonosi vitaminu D. Nadalje, govedina predstavlja isplativu opciju i smatra se boljom od svinjetine. Nadalje je savjetovao, kao medicinski stručnjak, da se konzumira samo svinjski but i da se osušeni ograniči na crveni dio. Koje vrste mesa treba izbjegavati?
Naime, postoje četiri kategorije mesa koje bi trebalo izbjegavati. Prema dr. Keciji Joy, konzumacija odreska može dovesti do upale u tijelu i može rezultirati debljanjem ako se konzumira u prekomjernim količinama. Takva hrana obiluje zasićenim masnoćama koje povisuju nezdravu razinu kolesterola i povećavaju vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih bolesti.
U janjetini se može uživati u rijetkim prilikama; međutim, važno je prepoznati da ima značajan udio masti, što može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Svinjska rebra se smatraju nepoželjnom namirnicom zbog povišenog udjela masti. Kobasice, kao kategorija mesnih prerađevina, često se nalaze na brojnim popisima namirnica štetnih za naše zdravlje.
Prerađene vrste, obično bogate natrijem i prepune aditiva, mogu predstavljati znatan rizik ako se konzumiraju u prekomjernim količinama. BONUS: Nedavno istraživanje pokazalo je da se nordijska prehrana smatra zdravijom od mediteranske prehrane. Kao odgovor na ovo otkriće, gastroenterolog prof. dr. Vojislav Perišić dao je uvid u sličnosti i razlike između ova dva načina prehrane, kao i njihov utjecaj na zdravlje. “Razlika između ove dvije prehrambene metode je značajna, prvenstveno u pogledu vrsta masnoća koje se koriste.
Mediteranska prehrana uključuje maslinovo ulje, dok nordijska prehrana koristi ulje uljane repice. Unatoč sličnostima u profilima lipida i obje sadrže korisne masti, svaka dijeta svakako sadrži visokokvalitetne masnoće koje su bogate omega-3 i omega-6 masnim kiselinama. Uz to, ključno je ograničiti unos prekomjernog šećera”, istaknula je liječnica. Izjavio je da je ta razlika također vidljiva u fizičkim karakteristikama pojedinaca koji su se pridržavali takve dijete dulje vrijeme.
“Uzmite u obzir osobu koja potječe s područja Mediterana, koju karakterizira nešto povećana tjelesna masa i izbočeni trbuh, za razliku od njenog mršavog skandinavskog ekvivalenta. Ipak, nakon pregleda prevalencije hipertenzije i srčanog udara, statistika otkriva primjetnu sličnost Nedavna istraživanja temeljito su istražila utjecaj viška tjelesne težine na aterosklerozu i pridružene tegobe, ukazujući da je specifična vrsta masnog tkiva presudan čimbenik, dok se čini da opća pretilost ima manji utjecaj, prema riječima profesora Voje od 10 do 15 kilograma bez značajnih zdravstvenih problema.
“Koristite ulje uljane repice u svojim kulinarskim praksama otprilike pet ili šest puta tjedno. Podržavam njegovu primjenu zbog veće kvalitete i relativno niže cijene u odnosu na maslinovo ulje. Iako je njegova cijena viša od suncokretovog ulja, nisu potrebne prevelike količine da biste postigli željenog okusa; jedna litra može biti dovoljna, štoviše, predstavlja zdraviju varijantu, jer se suncokretovo ulje ne smatra korisnim”, rekao je gastroenterolog.
