Fizička aktivnost je pored pravilne prehrane ključ za naše zdravlje i sve veći broj ljudi je svjestan ove činjenice i pokušavaju da promijene svoj način života. Mnogi pate i od viška kilograma kojih se pokušavaju riješiti.
Mnogi pojedinci imaju određeni dio tijela s kojim su stalno nezadovoljni, bez obzira na to koliko su posvećeni dijeti, vježbanju ili kozmetičkim zahvatima. Znanstvena istraživanja pokazuju da ove uporne nakupine masnog tkiva mogu proizaći iz hormonalne neravnoteže, a ne samo zbog načina života. Hormoni – ti suptilni nadzornici tjelesnih funkcija – imaju značajan utjecaj na raspodjelu masti, njihovu upotrebu u tijelu i razloge zbog kojih se u određenim slučajevima ne mogu eliminirati. Prepoznavanje ovog odnosa početni je korak prema učinkovitijoj strategiji za poboljšanje izgleda i zdravlja.
- Primjerice, kortizol, poznat kao hormon stresa, izravno utječe na nakupljanje masnog tkiva, posebice na području trbuha. Tijekom razdoblja stresa, tijelo oslobađa kortizol kako bi se pripremilo za odgovor “bori se ili bježi”. Međutim, u modernom načinu života stres je uglavnom psihološki, a ne fizički, što uzrokuje pohranjivanje energije kao masnoće – osobito oko jetre i želuca – umjesto da se troši. Stručnjaci predlažu redovite, manje obroke kako bi se spriječile nagle promjene razine šećera u krvi te preporučuju hranu s niskim glikemijskim indeksom, poput jabuka, žitarica od cjelovitog zrna i orašastih plodova.
Dodatno, preporuča se ograničiti intenzivnu tjelovježbu na najviše 45 minuta, jer produljeno vježbanje može dodatno povećati lučenje kortizola. Kod žena se nakupljanje masnoće na bedrima i stražnjici često povezuje s povišenom razinom estrogena. Samo masno tkivo proizvodi estrogen, stvarajući začarani krug: povećana masnoća dovodi do viših razina estrogena, što zauzvrat potiče daljnje nakupljanje masti. Konzumacija alkohola pogoršava ovaj problem jer smanjuje sposobnost jetre da ukloni višak hormona. Preporuča se uključiti brokulu u prehranu jer sadrži spojeve koji podržavaju rad jetre.
Osim toga, preporučuje se ograničiti konzumaciju crvenog mesa i kofeina jer mogu dodatno opteretiti jetru. Dok dodaci prehrani dobiveni od soje mogu ponuditi dobrobiti u umjerenim količinama, pretjerana konzumacija se ne preporučuje zbog mogućih nepoznatih učinaka na hormonalni sustav. Zadržavanje tekućine, na koje ukazuje prisutnost natečenih gležnjeva ili općenitog oticanja, često se javlja zbog nedovoljne razine progesterona. Ovaj hormon ima prirodno svojstvo diuretika, olakšavajući eliminaciju viška vode iz tijela.
Za povećanje razine progesterona savjetuje se prehrana bogata vitaminom E – koji se nalazi u namirnicama kao što su sjemenke suncokreta i maslac od kikirikija. Osim toga, ključno je ograničiti unos natrija, koji se obično nalazi u prerađenoj i brzoj hrani, jer doprinosi zadržavanju tekućine u tijelu. Potencijalni uzrok oticanja lica i vrata je smanjeni rad štitnjače, točnije nedostatak tiroksina, hormona odgovornog za regulaciju metabolizma. Ova smanjena aktivnost može dovesti do oticanja tkiva i zadržavanja vode. Za poboljšanje tjelesne upotrebe tiroksina, dodaci selena mogu biti korisni.
Osim toga, važno je voditi računa o kvaliteti sna i održavanju pravilnog držanja, osobito za osobe koje dugo vremena provode sjedeći. Nakupljanje masnog tkiva na nadlakticama može nastati zbog smanjenja razine testosterona, što je pojava koja je posebno izražena kod žena nakon menopauze. Testosteron igra ključnu ulogu u razvoju i održavanju mišićne mase; posljedično, nedovoljne razine dovode do gubitka mišića, koji se kasnije zamjenjuju masnoćom. Kako bi se to spriječilo, prehrana bogata izvorima proteina kao što su riba, jaja, tofu i orašasti plodovi može biti korisna, nadopunjena dodacima cinka, magnezija i vitamina B6.
Osim toga, redovita tjelesna aktivnost potiče prirodnu proizvodnju testosterona u tijelu. Kod osoba koje primjećuju masne naslage na leđima, potencijalni uzrok može biti neadekvatna razina hormona rasta (HGH). Ovaj hormon, koji se prvenstveno izlučuje noću, igra ključnu ulogu u metabolizmu masti, kao iu obnavljanju i regeneraciji tkiva. Na proizvodnju HGH izravno utječe kvaliteta sna. Konzumacija hrane s visokim udjelom melatonina, poput malina, može pomoći u povećanju razine HGH, zajedno s hranom koja sadrži glutamin, poput jogurta.
Ukratko, hormoni značajno utječu na raspodjelu masti u tijelu. Umjesto da se borimo protiv vlastite fiziologije bez prepoznavanja temeljnih čimbenika, ključno je razumjeti unutarnje procese koji pridonose ovom fenomenu. Davanje prioriteta pravilnoj prehrani, učinkovitom upravljanju stresom, obnavljajućem snu i pažljivom reagiranju na signale vlastitog tijela može se pokazati mnogo korisnijim od pridržavanja strogih dijeta ili uključivanja u iscrpljujuće režime vježbanja. Za mnoge pojedince odgovor možda ne leži u još jednom pokušaju mršavljenja, već u ponovnom uspostavljanju uravnoteženog hormonskog stanja.
