Priče o tome kako danas neko nekom pomaže, a pri tom ga ne poznaje, postaju sve rjeđe. Ljudi kao da ne žele više da pomažu drugima, ali ovaj čovjek je drugačije postupio, te mu se nije baš isplatilo.
Dodatni tekst
Donovi su eliminirali toplinu feferona i drugih začina u korist šećera, što je piće učinilo slađim i primamljivijim za okus španjolske kraljevske obitelji. Europska aristokracija sve je češće prihvaćala čokoladu. U Europi je prvobitno populariziran oko 1500. godine, au to je vrijeme bio dostupan samo u tekućem obliku. Tek u 19. stoljeću došlo je do tehnološkog napretka i industrije, što je dovelo do značajnih promjena u načinu proizvodnje čokolade. U Švicarskoj je 1828. godine postupak mljevenja tvrdo mljevenog kakaovca u glatku pastu postignut strojevima koji ekstrahiraju kakao maslac, što je omogućilo proizvodnju velikih razmjera.
Osim toga, švicarski izumitelj Daniel Peter stvorio je prvu čokoladnu pločicu s mlijekom kao primarnim sastojkom 1875. godine, koristeći mlijeko u prahu Henrija Nestléa, što je označilo značajnu promjenu u načinu na koji danas shvaćamo čokoladu. Stvaranje moderne čokoladice može se pratiti unatrag do druge polovice 19. stoljeća, kada su poznati proizvođači čokolade kao što su Hershey’s, Mars i Cadbury počeli oglašavati svoje proizvode i širiti vijest. Ova čokolada je prepoznata diljem svijeta, danas je jedan od najtraženijih proizvoda na Zemlji.
Zanimljivo je da su tijekom proteklih nekoliko desetljeća znanstvenici dokumentirali brojne dobrobiti tamne čokolade, prvenstveno u pogledu njezinih učinaka na srce, mozak i mentalno zdravlje. Kakao se sastoji od spojeva koji su flavonoidi, prirodne protuupalne tvari koje pomažu smanjiti upalu i poboljšati cirkulaciju krvi. Zbog toga je čokolada u početku bila vrlo željeno piće koje je bilo božanstveno. Međutim, sada je postao uobičajena zabava i izvor blagog užitka za milijarde ljudi diljem svijeta.
Od gorkog napitka do dragog slatkiša, čokolada je evoluirala na značajan način, njena je povijest složena i raznolika, a ne predstavlja samo promjene u okusu, već i društvenu evoluciju i tehnološki napredak. Tko bi mogao zamisliti da će zrna kakaovca postati uobičajeni dio svakodnevne ljubavi? Čokolada se smatra popularnim desertom na Zemlji, no većina ljudi ne zna da je njezino podrijetlo prapovijesna kultura. Unatoč uobičajenoj percepciji da je čokolada sada dio modernog spektra slatkiša i slastica, izvorno je imala drugačiju svrhu i drugačiji put kojim je išla.
Put od gorkog pića do ugodnog osjećaja koji imamo danas bio je dug i uključivao je brojne zanimljive promjene. Povijest čokolade seže unatrag do Meksika, gdje su drevne Maje i Asteci prvi upotrijebili zrna kakaovca za stvaranje pića. Ovo piće se zvalo “xarocolatl” i bitno se razlikovalo od čokolade koju danas konzumiramo. Asteci su brali zrna kakaovca i miješali ih s vodom, začinima i ljutim papričicama, što je dalo vrlo gorku, začinjenu smjesu koja je imala značajnu vjersku svrhu.
Kakao je bio vrlo cijenjen, a plemstvo i vladari astečkog carstva, poput Moctezume, posljednjeg vladara carstva, konzumirali su ovaj napitak, vjerovali su da će povećati njihovu snagu i energiju te su ga smatrali pićem bogova. Unatoč činjenici da su zrna kakaovca bila visoko cijenjena, ona nisu bila jedini fokus pića. U Astečkoj kulturi zrna kakaovca također su se koristila kao oblik plaćanja. U jednom zanimljivom povijesnom članku spominje se da je bilo moguće kupiti jaram turske odjeće za 100 zrna kakaovca, dok se kokoš mogla kupiti za 10.
Ova vrsta razmjene zrna kakaovca bila je značajna za mnoge ljude Srednje Amerike, koji su kakao smatrali božjim darom i stavljali ga na vrh svog društvenog poretka. Nakon što su španjolski kolonisti stigli u Ameriku u 16. stoljeću, čokolada je postala popularna u europskim društvima, no izvorni oblik čokolade bio je sasvim drugačiji od današnjeg. Španjolski kolonisti, poput Hernána Cortésa, koji su posjetili Meksiko, ponijeli su recept sa sobom, ali su ga počeli mijenjati kako bi bio prikladniji za europsku prehranu.
