U danasnjem članku pažnju usmjeravamo na umor koji ne prolazi ni nakon odmora, kao i na vitamine, minerale i svakodnevne navike koji mogu biti povezani s manjkom energije. Povremena iscrpljenost je uobičajena, ali pospanost koja traje i otežava posao, učenje, vožnju ili druge obaveze zaslužuje ozbiljniji pristup……
Dugotrajna iscrpljenost i pospanost ne moraju biti samo posljedica napornog rasporeda. Na nivo energije mogu uticati kvalitet sna, stres, oporavak nakon bolesti, lijekovi, hormonalne promjene, prehrambene navike i nedovoljan unos pojedinih vitamina i minerala. Vitamini B grupe, vitamini C i D, gvožđe, jod i kalijum imaju važne uloge u organizmu, ali nijedan simptom sam po sebi ne otkriva šta mu nedostaje. Ako tegobe traju sedmicama, pogoršavaju se ili ometaju svakodnevni život, korisnije je potražiti stručnu procjenu nego nasumično uzimati dodatke prehrani.
Nekoliko neprospavanih noći, intenzivan fizički napor, zahtjevan period na poslu ili duže psihičko opterećenje mogu privremeno smanjiti koncentraciju i nivo energije. U takvim okolnostima stanje se najčešće popravlja kada organizam dobije dovoljno vremena za odmor i oporavak.
Drugačija je situacija kada se osoba svakoga jutra budi iscrpljena, stalno osjeća potrebu za snom ili primjećuje da joj nedostatak energije iz dana u dan otežava normalno funkcionisanje. Ako problem traje sedmicama, nije dovoljno automatski ga pripisati pretrpanom rasporedu. Osjećaj energije zavisi od više povezanih procesa, uključujući san, prehranu, rad nervnog sistema, mišića i štitne žlijezde te sposobnost krvi da prenosi kiseonik.
Važno je posmatrati cijelu sliku
Umor je simptom, a ne konačna dijagnoza. Njegovo trajanje, intenzitet, prateće tegobe i svakodnevne navike daju više korisnih informacija nego pokušaj da se uzrok odmah pripiše jednom vitaminu ili mineralu.
Nutrijenti koji učestvuju u normalnom radu organizma
Vitamini B grupe često se spominju kada je riječ o iscrpljenosti jer učestvuju u procesima povezanim s metabolizmom i normalnim funkcionisanjem nervnog sistema. Nedovoljan unos pojedinih vitamina iz ove grupe kod nekih osoba može biti povezan sa slabošću i manjkom energije. Njihovi prehrambeni izvori uključuju zobene i heljdine pahuljice, druge proizvode od žitarica, mliječne proizvode, jaja, ribu, morske plodove i sušeno voće.
Među njima je i pantotenska kiselina, odnosno vitamin B5, koja učestvuje u različitim metaboličkim procesima, uključujući oslobađanje energije iz hrane. Nalazi se u mesu, ribi, jajima, mliječnim proizvodima i žitaricama. Ipak, prisustvo umora samo po sebi nije dovoljno da bi se zaključilo da osobi nedostaje upravo ovaj ili neki drugi vitamin B grupe.
Vitamin C poznat je po ulozi u normalnom radu imunog sistema i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa. Važan je i zato što doprinosi boljoj apsorpciji gvožđa iz biljnih izvora. Citrusi, paprike, ribizle, bobičasto voće, brokoli i različite vrste svježeg povrća mogu pomoći da se ovaj vitamin redovno unosi kroz raznovrsnu prehranu.
Vitamin D povezuje se sa zdravljem kostiju i mišića te normalnim funkcionisanjem imunog sistema. Kod osoba koje imaju nizak nivo mogu se pojaviti različite tegobe, među kojima je i umor. Organizam ga može stvarati prilikom izlaganja kože sunčevoj svjetlosti, dok se hranom unosi preko masne ribe, ribljeg ulja, jaja i namirnica koje su njime obogaćene.
Posebno mjesto pripada gvožđu, mineralu neophodnom za stvaranje hemoglobina, proteina koji prenosi kiseonik kroz krv. Njegov nedostatak često se razmatra kada se uz umor jave slabost, manjak koncentracije i izražen pad energije. Mogu se primijetiti blijeda koža te promjene na kosi i noktima, ali ti znakovi nisu karakteristični isključivo za manjak gvožđa i ne predstavljaju osnovu za samostalno postavljanje zaključka.
Gvožđe se nalazi u crvenom mesu, iznutricama poput džigerice, mahunarkama, orašastim plodovima i zelenom lisnatom povrću. Kada dolazi iz biljnih namirnica, kombinovanje obroka s izvorima vitamina C može pomoći njegovoj apsorpciji.
Više nije uvijek i bolje
Činjenica da neki nutrijent učestvuje u stvaranju energije ne znači da će njegovo dodatno uzimanje pomoći osobi koja nema nedostatak. Nasumično korištenje dodataka prehrani ne može zamijeniti utvrđivanje stvarnog uzroka dugotrajnog umora.
Zašto su važni jod, kalijum i raznovrsna prehrana
Jod je potreban za normalno funkcionisanje štitne žlijezde, čiji hormoni utiču na metabolizam i brojne druge procese u tijelu. Promjene u njenom radu zato mogu biti praćene i promjenama nivoa energije. Prehrambeni izvori joda obuhvataju morsku ribu, morske plodove, mliječne proizvode i jodiranu so, pri čemu cilj nije što veći, nego odgovarajući i uravnotežen unos.
Kalijum ima ulogu u radu mišića i nervnog sistema te održavanju ravnoteže tečnosti. Prisutan je u različitim vrstama voća i povrća, mahunarkama, integralnim žitaricama i orašastim plodovima. Nedovoljan unos može biti povezan sa slabošću, ali ni ovaj mineral ne treba izdvajati kao objašnjenje za svaki slučaj iscrpljenosti.
U prehrani se spominje i rutin, biljno jedinjenje iz grupe flavonoida koje se može pronaći u heljdi, zelenom čaju te pojedinim vrstama voća i povrća. Najjednostavniji način njegovog unosa, kao i unosa brojnih drugih biljnih spojeva, jeste prehrana zasnovana na različitim prirodnim namirnicama.
Umjesto traženja jedne namirnice ili dodatka koji bi navodno riješio problem, korisnije je posmatrati cjelokupan način prehrane. Vitamini B grupe, vitamini C i D, gvožđe, jod i kalijum imaju različite zadatke u organizmu, ali nijedan od njih ne može sam objasniti sve moguće uzroke stalne pospanosti.
San, stres, lijekovi i znakovi koje ne treba zanemariti
Osam sati provedenih u krevetu ne znači nužno i kvalitetan san. Česta buđenja, kasno lijeganje, neredovan raspored ili velike razlike između radnih dana i vikenda mogu dovesti do toga da se osoba probudi neodmorena. Zato je, osim trajanja sna, važno posmatrati njegov ritam i kvalitet.
Dugotrajan psihički stres također može iscrpiti organizam. Stalno mentalno opterećenje ponekad ima jednako snažan efekat kao fizički napor, pa se osjećaj potpunog oporavka ne pojavljuje ni nakon perioda mirovanja. Dovoljno tečnosti, boravak na dnevnom svjetlu i redovna, primjerena fizička aktivnost dio su navika koje mogu imati važnu ulogu u svakodnevnom nivou energije.
Iscrpljenost se može pojaviti i tokom oporavka nakon bolesti. Čak i kada akutne tegobe prestanu, tijelu ponekad treba dodatno vrijeme da se vrati uobičajenom ritmu. Pojedini lijekovi također mogu uticati na budnost, pa podatak da se pospanost pojavila nakon uvođenja nove terapije treba spomenuti ljekaru. Dio šire slike mogu biti i hormonalne promjene.
Posebnu pažnju zaslužuje umor koji traje sedmicama, stalno se vraća, postaje izraženiji ili ozbiljno ometa svakodnevne aktivnosti. Razlog za stručnu procjenu predstavljaju i prateći simptomi poput jake slabosti, vrtoglavice, otežanog disanja, neobjašnjivog gubitka težine, dugotrajnijih promjena raspoloženja, problema sa spavanjem ili učestalih bolesti.
Zdravstvena napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera i ne zamjenjuje pregled, dijagnozu ili savjet kvalifikovanog zdravstvenog radnika.
Za početak vrijedi provjeriti spava li se dovoljno i u približno isto vrijeme, unosi li se dovoljno tečnosti, postoji li redovno kretanje, provodi li se vrijeme na dnevnom svjetlu i je li prehrana raznovrsna. Ako se osoba uprkos tome i dalje budi iscrpljena ili pospanost počne ozbiljno narušavati svakodnevni život, stručna procjena korisniji je korak od nasumičnog mijenjanja prehrane i uzimanja različitih dodataka.
