Srčani udari i uopšteno bolesti srca su jedan od najčešćih uzroka smrti u svijetu. Iako se obično misli da srčani udar dolazi iznenada i da nema nikakvih simptoma to nije uvijek slučaj.
Doktor Solaković, ugledni kardiolog, ističe kako je važno ne zanemariti znakove upozorenja koje naše tijelo manifestira simptomima. Mnogi pogrešno vjeruju da je rješenje za svaki oblik nelagode u lijekovima, a bol je ipak znak da nešto nije u redu. Od posebnog je značaja potreba da budete oprezni u vezi s bolovima u prsima, jer oni mogu označavati ozbiljan temeljni problem.
Osjećaj nelagode u prsima, osobito kod osoba koje se bave intenzivnom tjelesnom vježbom poput brzog hodanja, može ukazivati na nedovoljnu opskrbu srca kisikom. Tijekom hodanja, svi naši mišići, uključujući one na rukama i nogama, trebaju dodatni kisik. Kao odgovor, srce ubrzava svoje otkucaje kako bi ispunilo ovaj povećani zahtjev. Unatoč tome, ako se krvne žile stisnu, ometajući brzi dotok krvi u mišiće, to može rezultirati boli lokaliziranom u blizini srca.
Značenje stalne tjelesne aktivnosti u promicanju optimalnog zdravlja srca ističe dr. Solaković. Bavljenje tjelesnom aktivnošću pomaže u očuvanju zdravog krvožilnog sustava i optimalnog rada srca. Unatoč tome, ako pojedinac osjeti bilo kakav oblik nelagode ili boli u predjelu srca dok miruje, to potencijalno može ukazivati na ozbiljnije osnovno stanje. Ova posebna vrsta boli, koja se obično naziva bolom povezanom s mirovanjem, zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Pojedinci koji imaju dijabetes često imaju atipične osjećaje kao posljedicu oštećenih živaca koji desenzibiliziraju bol. Posljedično, postoji mogućnost da pojedinci nesvjesno pretrpe srčani udar dok se bave tjelesnom aktivnošću. Ove okolnosti nose značajan rizik, budući da pojedinci mogu podleći srčanom zastoju bez ikakve prethodne naznake nelagode. Kako bi se spriječili takvi incidenti, ključno je dati prioritet redovitim pregledima i ostati na oprezu zbog bilo kakvih simptoma.
- U slučaju da osjetite bilo kakvu nelagodu ili tegobu u predjelu srca, ili ako imate razloga vjerovati da možda doživljavate srčani udar, nužno je da se odmah obratite kardiologu za pomoć. Brzo djelovanje je od presudne važnosti, jer može učiniti veliku razliku u spašavanju života. Umjesto odlaska u hitnu pomoć, preporučljivo je izravno kontaktirati kardiologa kako biste osigurali neposrednu procjenu situacije.
Zanemarivanje indikacija koje naše tijelo koristi kao upozorenje može rezultirati teškim ishodima. Nelagoda u prsima, osobito tijekom tjelesnog napora, ne smije se zanemariti. Dosljedno bavljenje tjelesnom aktivnošću ključno je za održavanje zdravog srca, ali jednako je važno obratiti pažnju na znakove svog tijela i riješiti sve početne osjećaje nelagode. Brza liječnička pomoć može izbjeći teške komplikacije i očuvati dobrobit srca.
Kako bi se izbjegle teške posljedice, ključno je obratiti pozornost na simptome i odmah se pozabaviti svim indikacijama srčanih problema. Zanemarivanje boli može imati ozbiljne posljedice, stoga je nužno potražiti stručnu pomoć kardiologa čim se pojavi bilo kakva nelagoda. Jedan od primarnih razloga za pojavu ovog stanja je prisutnost krvnog ugruška ili iznenadna kontrakcija u jednoj od arterija odgovornih za prijenos krvi do srčanih mišića, poznatih kao koronarne arterije.
Takve okolnosti, zajedno s drugim povezanim stanjima, ometaju opskrbu kisikom određenog područja srca, što dovodi do uništenja ili odumiranja stanica u tom području. Ova pojava se najčešće opaža u koronarnoj arteriji koja se sužava zbog promjena uzrokovanih aterosklerozom. Kao posljedica toga, zahvaćena tkiva trajno gube sposobnost kontrakcije u tom segmentu srčanog mišića.
Nekoliko je čimbenika rizika povezanih s razvojem određenih bolesti, uključujući pušenje, hipertenziju, hipotenziju, dijabetes melitus, konzumaciju masne hrane, visoke razine LDL kolesterola, pretilost, dob iznad 65 godina i genetsku predispoziciju. Zanimljivo je da ova bolest više pogađa muškarce nego žene. Rizik od razvoja bolesti dodatno je povećan za pojedince koji imaju osobnu ili obiteljsku povijest bolesti koronarnih arterija, cerebrovaskularne bolesti, periferne vaskularne bolesti, nestabilne angine ili zatajenja bubrega koje zahtijevaju hemodijalizu.
U rijetkim slučajevima veliki neočekivani stresor može poslužiti kao “okidač” za srčani udar. Osim toga, kod starijih osoba naprezanje tijekom pražnjenja crijeva može biti faktor koji doprinosi. Akutni infarkt miokarda, ili srčani udar, javlja se kod otprilike dvije od svakih 1000 osoba svake godine i vodeći je uzrok iznenadne smrti u odraslih.
