Prije nekoliko dana svi mediji su izvještavali o novom terminu koji je uvršten i u riječnike a koji se zove trulež mozga. Danas nam je svima teško zamisliti život bez interneta ali ovisnost o njemu utiče i na naš mozak.
Sudeći prema trenutnim okolnostima, zadaci koji su se nekada rješavali u trenu sada zahtijevaju poprilično promišljanja. Prema Oxfordskom rječniku, izraz koji je označen kao riječ godine za 2024. je “trulež mozga”, fraza koja nažalost sažima stanje našeg mentalnog zdravlja u digitalnoj eri. Internet se, usprkos golemom spremniku informacija, pokazao kao primarni čimbenik koji pridonosi pogoršanju kognitivnih sposobnosti. Kako tvrdi prof. dr. Ranko Raičević, predsjednik Udruženja neurologa Zapadnog Balkana, ova pojava je samo jedan od simptoma opsežnijeg problema.
- U intervjuu za “Jutro” na Prvoj, dr. Raičević je elaborirao utjecaj kontinuiranog preopterećenja informacijama na naše kognitivne funkcije, točnije na smanjenje koncentracije i sposobnosti pamćenja. Napomenuo je: “Dok su se ‘romantika’ i ‘skromnost’ natjecale za titulu riječi godine, ‘trulež mozga’ je izašla kao pobjednik. Sama količina informacija je pretjerana, a naša sposobnost upravljanja njima opada. Liječnik je naveo da je istraživanje provedeno 2007. godine otkrilo da čak i osnovni e-mailovi imaju štetan utjecaj na pozornost, smanjujući sposobnost mozga da zadrži informacije za 25%.
U današnje vrijeme, dok prevalencija interneta i mobilnih uređaja postaje neizbježna u svakodnevnom životu, mozak se sve više ne može nositi s ovim naporom. To se uvelike može pripisati neprekidnom priljevu novih informacija, što rezultira time da se pojedinci danas mogu usredotočiti na zaslon samo 35 sekundi, za razliku od 2,5 minute zabilježene prije dva desetljeća. Što uzrokuje fenomen poznat kao “trulež mozga”? Unatoč tome što je izuzetno složen i sadrži milijarde neurona, mozak nije beskonačan u svojim mogućnostima.
Iako može pohraniti veliku količinu informacija, neprestani unos trivijalnih podataka dovodi do stanja preopterećenosti. Prema riječima Raičevića, “mozak ima sve manje vremena da razlikuje što je bitno, a što nije. Ljudi sada o stvarima koje su prije rješavali u sekundi, sada moraju dugo razmišljati.” Nadalje je primijetio da se ovaj problem sve više primjećuje u kliničkim okruženjima. Digitalna demencija: Je li to nova varijanta bolesti? Stručnjaci raspravljaju o problemu digitalne demencije, koja se, iako nije klasificirana kao prava demencija, pojavljuje kao značajan problem.
“Mozak je preplavljen neprekidnim priljevom informacija. To nalikuje na čin neprestanog punjenja dna prazne šalice, ali je ne možemo isprazniti”, pojašnjava neurologinja, ističući da mozak trpi kontinuirani stres u pokušaju da upravljati neumoljivim tokovima novih podataka. Kako se može pozabaviti problemom “truleži mozga”? Dr. Raičević upozorava da je ova pojava aktivno propadanje koje potičemo pretjeranim oslanjanjem na tehnologiju. Trenutno tipični pojedinac posvećuje 6 do 7 sati dnevno vremenu pred ekranom, što značajno povećava opterećenje mozga.
Nadalje, uporni stres izazvan stalnim porastom dopamina – hormona odgovornog za održavanje budnosti – rezultira stanjem preosjetljivosti koje remeti pravilno funkcioniranje i tijela i uma. Kako bi se spriječilo dodatno pogoršanje kognitivnih funkcija, dr. Raičević preporuča logičnu strategiju konzumiranja informacija. “To podsjeća na ovisnost”, rekao je. Korištenje telefona treba izbjegavati u društvenim okruženjima, kao što su pubovi.
Djeci je preporučljivo ograničiti vrijeme provedeno pred ekranom, dok bi se odrasli trebali baviti fizičkim aktivnostima i održavati raspored spavanja koji omogućuje minimalno 7 do 8 sati neprekidnog odmora”, zaključio je Raičević. Odgovornost leži na nama: minimiziranje korištenja interneta, povećanje tjelesne aktivnosti i osiguravanje odgovarajuće kvalitete sna bitne su komponente za očuvanje kognitivnog zdravlja u eri digitalne tehnologije.
