Dr. Svetlana Stanišić dijeli korisne perspektive o kontroliranju visokih razina kolesterola putem pravilnog izbora prehrane, obraćajući se problemu koji zahvaća svakog trećeg pojedinca u Srbiji. Gostujući u Jutarnjem programu Prve TV, dr. Svetlana Stanišić temeljito je istražila temu koja zabrinjava većinu građana Srbije – povišene razine kolesterola. Hrana poput mesa, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda posjeduje značajnu biološku vrijednost te pruža brojne koristi. Iako je moguće preživjeti bez ovih namirnica, njihova prisutnost ima izuzetnu korist. Liječnik je naglasio važnost istraživanja alternativnih strategija prije nego što se pristupi eliminaciji mesa, istaknuvši četiri konkretna pristupa za učinkovito upravljanje razinama kolesterola.Ključno je obogatiti prehranu biljnim vlaknima, poput sirove zobi koju često konzumiramo za doručak. Umjesto gotovih pakiranja zobenih pahuljica, preporučuje se odabrati sirovu zob, pomiješati je s mlijekom i skuhati sami. Zob je izuzetno bogata beta-glukanom, korisnim spojem koji pomaže kontrolirati cirkulaciju i apsorpciju kolesterola u tijelu.U borbi protiv povišenog kolesterola preporučuje se uključivanje više graha, sjemenki, lješnjaka, oraha i badema u prehranu. Dodatak lješnjaka, oraha i badema u prehranu može pridonijeti unosu fitosterola, biljnih spojeva koji konkuriraju s holesterolom u crijevima, smanjujući njegovu apsorpciju. To predstavlja dodatni aspekt koji bi trebali uzeti u obzir.
Holesterol je voskasta tvar prisutna u hrani životinjskog podrijetla koju konzumiramo, kao i u našim stanicama. Našem tijelu je potreban holesterol kako bi normalno funkcioniralo. Holesterol u organizmu se koristi za proizvodnju hormona i vitamina D, a također igra ključnu ulogu u procesu probave. Vrednosti holesterola mogu se izmeriti putem testova krvi poznatih kao lipoproteinski paneli. Pre testa, važno je izdržati period od 9 do 12 sati bez unošenja hrane ili pića kako bi se osigurala pouzdanost rezultata. Ovaj test pruža informacije o:
– Ukupnom holesterolu – koji predstavlja meru ukupne količine holesterola u krvi, uključujući LDL i HDL.
– Lipoproteinu visoke gustine ili HDL, poznatom i kao “dobar” holesterol, jer pomaže u uklanjanju viška holesterola iz organizma.
– Lipoproteinu niske gustine – LDL, poznatom kao “loš” holesterol, koji može uzrokovati nakupljanje plaka u arterijama.
– Lipoproteinu vrlo niske gustine (VLDL), koji takođe doprinosi nakupljanju plaka u arterijama.
– Trigliceridima – još jednom obliku masti u telu čije povećanje povećava rizik od srčanih oboljenja, posebno kod žena.
Dodatna komponenta u lipidnim laboratorijskim testovima obuhvata nivo triglicerida, specifične vrste masti prisutne u krvi. Povišeni trigliceridi mogu ukazivati na višak telesne masti ili povećan rizik od dijabetesa tipa 2. Takođe, mogu signalizirati prekomerni unos kalorija, posebno iz rafinisanih žitarica ili prehrambenih proizvoda sa dodatkom šećera. Pušenje i prekomerno konzumiranje alkohola takođe mogu pridoneti povećanim nivoima triglicerida. Akumulacija holesterola u organizmu može izazvati stvaranje voskastih naslaga, poznatih kao plak, koji se pričvršćuju za unutrašnje zidove arterija. Kako se arterije sužavaju i začepljuju, protok krvi postaje otežan. Takva blokada može rezultirati stvaranjem krvnih ugrušaka, moždanim udarom ili bolestima srca.U većini situacija, visok holesterol predstavlja “tihi ubica” jer obično ne manifestuje nikakve simptome. Većina ljudi često nije svesna povećanih nivoa holesterola sve dok se njihovo stanje ne pogorša, dovodeći do srčanog ili moždanog udara. Zbog toga je izuzetno važno redovno proveravati nivoe holesterola. Preporučuje se konzultacija sa lekarom kako biste utvrdili potrebu za rutinskim testiranjem holesterola. Uobičajeno je prvu proveru izvršiti između 9. i 11. godine života, a zatim ponavljati svakih 5 godina. U starijoj dobi, ovo se može češće preporučivati, dok se osobama starijim od 65 godina savetuje godišnje testiranje holesterola u krvi.Ukoliko rezultati ne budu unutar preporučenih granica, lekar može sugerisati učestalije testiranje. Dodatno, češće testiranje može biti preporučeno i u slučaju genetske predispozicije za srčana oboljenja, dijabetes, povišen holesterol ili visok krvni pritisak.
