Jaja su hranljiva i svima pristupačna namirnica o kojoj su se posljednjih godina vodile veliek rasprave da li je dobra za naš organizam ili ne pa je jedan stručnjak odlučio da provede eksperiment.
Endokrinolog je odlučio ispitati valjanost popularnog vjerovanja o vezi između jaja i kolesterola. Unatoč upornim naporima medicinskih stručnjaka da razotkriju ideju da jedenje jaja podiže razinu kolesterola, ovaj mit nastavljaju širiti mnogi pojedinci. Još jedan stručnjak osporio je ovo uvjerenje. Kako izvještava The Times of India, endokrinolog dr. Deep Dutta otkrio je na platformi društvenih medija X da je više od 18 mjeseci konzumirao četiri jaja dnevno, ukupno 28 jaja tjedno.
Priznao je da ovaj izbor prehrane nije negativno utjecao na njegov lipidni profil, jer nije pokazivao povišene razine kolesterola ili triglicerida. Iako jaja sadrže kolesterol, s otprilike 186 mg u jednom žumanjku, unos kolesterola hranom ima minimalan utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Kada konzumiramo više hrane bogate kolesterolom, jetra to kompenzira tako što proizvodi smanjenu količinu kolesterola. Ovo ilustrira tjelesni inherentni mehanizam samoregulacije.
Istraživanja znanstvene zajednice pokazuju da 70 posto pojedinaca ne trpi nikakve štetne učinke na razinu kolesterola zbog konzumiranja jaja. Nasuprot tome, preostalih 30 posto može doživjeti blagi porast; međutim, ova promjena nije štetna za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Nadalje, konzumacija jaja ima potencijal za povećanje razine HDL (lipoproteina visoke gustoće) kolesterola. To je ilustrirala dr. Deepa Dutt, koja ne samo da je doživjela povećanje razine HDL kolesterola, već je postigla i gubitak težine od 12 kg.
Tijekom proteklih devet mjeseci endokrinologinja se fokusirala na uvođenje više jaja u svoju prehranu, primarno konzumirajući salate i svakodnevno trčkarajući barem 3-5 km. Koliki je preporučeni dnevni unos jaja? Mnogi stručnjaci opće medicine i dijetetičari tvrde da se konzumiranje 1 do 3 jaja dnevno smatra sigurnim za zdravlje. Zapravo, postoje pojedinci koji konzumiraju čak šest jaja dnevno bez ikakvih štetnih učinaka na zdravlje. Ovaj aspekt je posebno važan za sportaše. Bitan čimbenik je da su jaja integrirana u prehranu koja je dobro uravnotežena i bogata povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim masnoćama. Prerađena hrana, a ne jaja, pravi su krivci za povišenu razinu kolesterola.
- Shodno tome, ako želimo riješiti svoje probleme s kolesterolom, neophodno je da prvo ispitamo svoju dnevnu prehranu na prženu hranu i rafinirani šećer. Ako je odgovor potvrdan, početne namirnice koje treba izbaciti iz prehrane ne bi trebale uključivati jaja. U objavi objavljenoj na IKS-u, dr. Dutta je istaknula da mitovi i dezinformacije negativno utječu na javno zdravlje. Ključno je utemeljiti razumijevanje u znanstvenom istraživanju, a ne u prevladavajućem popularnom mišljenju.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je tisućljećima imala istaknuto mjesto u globalnoj kulturi i prirodnim lijekovima. Ova cijenjena ljekovita biljka ima povijest dugu više od pet tisuća godina. Podrijetlom iz središnje Azije, češnjak se od tada proširio u razne regije diljem svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža niz zdravstvenih prednosti. Vitalna komponenta češnjaka je alicin, koji je poznat po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima.
U egipatskoj kulturi češnjak se smatrao svetom biljkom, vrlo cijenjenom; davan je robovima kako bi ojačao njihovu snagu i otpornost, a također je otkriven u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su konzumirali češnjak prije sportskih natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije bitaka kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje za svoje ljekovite prednosti. Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih svojstava, češnjak je neizostavan element u svakom domaćinstvu i jelu.
Ima ključnu ulogu u prehrani, a djeluje kao začin u gotovo svim vrstama jela. U modernom društvu mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv niza bolesti. Za optimalne dobrobiti preporučuje se redovita konzumacija sirovog; osim toga, zadah se može ublažiti korištenjem soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
