Na društvenim mrežama u Srbiji objavljeno je pismo majke D.M. je isplivao na površinu. Pismo je upućeno jednoj osnovnoj školi u Beogradu, povodom proslave praznika poznatog kao Noć vještica. Nakon što je majka poslala pismo beogradskoj osnovnoj školi, nastao je haos na raznim mrežama. U komentarima se vodila žestoka rasprava o primjerenosti obilježavanja pojedinih praznika. Koga se tiče? Pišem kao odgovor na prijedlog da djeca donesu rekvizite u školu 31. listopada kako bi proslavili američki praznik poznat kao “Noć vještica”. Kao roditelj ne mogu oprostiti sudjelovanje svog djeteta u skrnavljenju pravoslavlja i Svetog Luke, čiju krsnu slavu slavimo na današnji dan. Važno je napomenuti da smo u Srbiji, a ne u Americi. Stoga ne dopuštam da moje dijete nosi kostim vještice ili bilo koju drugu odjeću koja je povezana s ovim blagdanom, jer ima izravnu vezu s nečistim silama i pokojnicima.
Duhovno je opasno za duše djece i svih nas. Ako moje dijete bude kažnjeno zbog nesudjelovanja u ovoj proslavi vještica i sotone, tražit ću pomoć od viših instanci i pučkog pravobranitelja. Iskreno, Majka D.M. Beograd. p.s. Vrijedno je spomenuti da je sveti Luka veliki svetac u pravoslavlju, tim više na današnji dan. Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Svetog Luku. Ovaj dan je značajan i za mnoge srpske domaćine jer slave svoju krsnu slavu. Uz svetog Luku i njegov blagdan vežu se brojna zanimljiva i zanosna narodna vjerovanja.
U suvremeno doba medicinska struka obilježava uspomenu na svetog Luku kao zaštitnika liječnika i liječničkih djelatnika. Među pravoslavnim vjernicima postoji vjerovanje da njegovi posmrtni ostaci imaju moć činiti čuda i liječiti i najteže bolesti. Zanimljivo je da sveti Luka nije naplaćivao svoje liječničke usluge, već ih je pružao potrebitima bez ikakve naknade.
U prošlosti se kod naših starih vjerovalo da će se na određeni dan – Lučindan, proricati nadolazeća zima. Narod iz Srbije držao bi se tradicije da na ovaj dan puštaju ovnove da vode ovce. Naši preci su vjerovali da će zima biti duga, nemilosrdna i teška ako se ovce rastegnu. Nasuprot tome, ako se ovnovi ne odbijaju, vjerovalo se da se zima neće produžiti, a proljeće će stići ranije. Domaćini su na taj dan odavali počast svojim pastirima darivajući ih pitama pazaricama. I danas mještani izgovaraju frazu “Sveti Luka, snijeg do kuka”. Osim toga, postojalo je vjerovanje da ako domaćin rano ujutro na Lučindan obiđe tor i vidi kako leži stoka, može predvidjeti nadolazeću zimu. Ako su govedu popadale noge, vjerovalo se da će zima biti jaka, a godina nepovoljna. No, ako stoka protegne noge, ljudi su mislili da je čeka blaga zima, dobra godina i još bolja žetva.
Stoljećima ranije u Srbiji je bio običaj da se na ovaj dan crvenim koncem vežu torovi za ovce kako bi se vukovi odvratili od napada i ubijanja stoke. U međuvremenu, u Crnoj Gori, mještani vjeruju da stopalo Svetog Luke, koje se čuva u samostanu, ima sposobnost liječenja vida. Osim toga, vjeruje se da je nebeska duga pojas Svetog Luke u Crnoj Gori.
